Priča Dalibora Petka

Dalibor Petko, poznati voditelj, otkrio je da pati od apneje prije nekoliko godina. Nakon što je godinama ignorirao simptome, osjećaj gušenja tijekom noći i umor tijekom dana, napokon je odlučio potražiti pomoć stručnjaka. Nakon dijagnoze, Petko je krenuo u liječenje koje uključuje nošenje CPAP aparata tijekom spavanja. CPAP (Continuous Positive Airway Pressure) aparat pomaže otvoriti dišne puteve i spriječiti prekide disanja tijekom noći. Petko je, nakon početnog perioda prilagodbe, primijetio značajno poboljšanje kvalitete svog spavanja i općeg stanja.

Saznajte više o simptomima i liječenju apneje, kroz Petkovu osobnu priču i poslušajte savjete koje je podijelio:

Priča Mirka Fodora

Mirko Fodor, poznati hrvatski televizijski voditelj, također se suočio s dijagnozom apneje prije deset godina. Iskusio je simptome poput glasnog hrkanja, prekida disanja tijekom noći i umora tijekom dana, a njegovo je zdravlje postajalo sve lošije. Nakon dijagnoze, Fodor se odlučio na nekoliko promjena u svom životnom stilu, uključujući gubitak težine i prestanak pušenja, kako bi poboljšao svoje zdravlje i ublažio simptome apneje. Međutim, kako su simptomi i dalje bili prisutni, odlučio se na liječenje CPAP aparatom, koji mu je značajno poboljšao kvalitetu spavanja i opće zdravlje. Podijelio je svoje iskustvo s apnejom, kao i savjete o tome kako se nositi s ovim poremećajem spavanja:

Ne zanemarujte simptome apneje

Nemojte ignorirati simptome apneje – glasno hrkanje i prekide disanja tijekom noći, jer se mogu odraziti na vašu kvalitetu života. Umor tijekom dana vjerojatno neće otići sam od sebe, stoga je bitno da se obratite stručnjacima za poremećaje spavanje.

The post Život s apnejom: Iskustva Dalibora Petka i Mirka Fodora appeared first on NeuroSan.

Apneja nastaje tijekom spavanja smanjenjem tonusa (napetosti) tjelesne muskulature i mišića oko gornjega dišnog otvora (orofarinks), koji tada može biti i kompletno zatvoren. Struja zraka iz nosa tada se ne može probiti do donjih dišnih putova i nastaje apneja – prekid disanja. Inače vrlo složeni neuromišićni mehanizmi mekog nepca, jezika i stijenki ždrijela drže taj otvor neprekidno otvorenim strujanju zraka. Neki bolesnici s apnejom u spavanju imaju prirođeno suženje orofaringealnog otvora, neki veliku resicu ili prevelike tonzile, a neki mogu imati nesrazmjer gornje i donje čeljusti, ili deformaciju nosa.

Same noćne manifestacije bolesti poput prestanka disanja, a potom „borba” za zrak i otežalo disanje oboljelog, mogu izgledati dramatično partneru u krevetu. Bolesnik često i nije svjestan apneja, iako se neki bude s osjećajem gušenja i nedostatka zraka. Bolesnici spavaju nemirno, bude se sa glavoboljom, česta su pospani tijekom dana, imaju smetnje koncentracije i pamćenja, razdražljivi su, depresivni i mogu imati smanjen libido.

Apneja ili hipoapneja?

Apnejom se smatra prekid disanja u trajanju od 10 sekundi ili duže, dok se hipopneja definira kao smanjeno strujanje zraka u respiratornom sustavu  10 sekundi ili duže. Apneje prati i određena desaturacija periferne krvi kisikom. Svatko može imati po koju apneju tijekom noći, naročito tijekom velikog umora, ili nakon konzumacije alkohola u večernjim satima. O bolesti se govori kada se javlja više od 5 apneja u jednom satu ili kada je zbroj apneja ili hipopneja u jednom satu veći od 10 tijekom spavanja.

Razvoj je bolesti obično polagan, gotovo nezamjetan. Apneje se počinju javljati u bolesnika koji od ranije hrču, a bolesnici često i nisu svjesni svojeg poremećaja. Liječniku obično dolaze na nagovor partnera, koji je svjedok njihovoga nemirnog spavanja i poremećenog disanja u spavanju, dok drugi dolaze zbog pretjerane dnevne pospanosti. Bolesnici se osjećaju pospano i nakon 8 ili 10 sati provedenih u snu. Često zadrijemaju u monotonim situacijama, što može biti kobno, ukoliko se dogodi za upravljačem automobila. Tijekom vremena u bolesnika razvija se i progresivni gubitak kognitivnih funkcija, što znači da postaju pretjerano zaboravljivi, teško se koncentriraju i teže izvršavaju složenije mentalne aktivnosti. Također, bolesnici s apnejičkim sindromom u povećanom su riziku od moždanog udara, fibrilacije atrija, povišenog krvnog tlaka te srčanog zakazivanja. U neliječenih slučajeva dolazi do centralne apneje, gdje mozak bolesnika daje naloge za zaustavljanje disanja i kod otvorenoga dišnog puta.

Dijagnoza bolesti postavlja se u laboratoriju za poremećaje spavanja temeljem polisomnografskog snimanja, a pretraga je potpuno bezbolna. Nekoliko tankih žica prilijepi se na gornju usnicu i grudni koš bolesnika. On spava u apartmanu uz uređaj koji bilježi i kasnije računalno analizira sve potrebne parametre za procjenu stanja dišnih puteva tijekom spavanja te težinu same bolesti. Nakon postavljanja dijagnoze obično je potrebno učiniti i otorinolaringološki pregled radi utvrđivanja eventualnih anomalija orofaringealnog otvora i nosa te potrebne eventualne kirurške korekcije.

Liječenje apneje u spavanju

Ako se adekvatno ne liječi, bolest ima uglavnom kronični, često progresivni tijek. To znači da su bolesnici preko dana sve pospaniji, poteškoće s memorijom sve su veće, te rastu i rizici od potencijalnih komplikacija. Bolesnicima se savjetuje da ne konzumiraju alkohol u poslijepodnevnim i večernjim satima jer on pogoršava apneje.

Ako se apneje javljaju samo kod spavanja na leđima savjetuje se bolesnicima da u džep na leđima pidžame ušiju tenisku lopticu koja će ih tijekom noći smetati i tako ih onemogućavati da spavaju u neželjenom položaju. Redukcija prekomjerne tjelesne težine preporuča se svim bolesnicima sa opstruktivnom apnejom u spavanju. U značajnih anatomskih deformacija savjetuje se operativna korekcija ili nošenje oralnih aplikacija.

Jedini učinkoviti način liječenja srednje teških i težih oblika apneja u spavanju, a proteklih se godina po vodećim svjetskim autoritetima preporuča i za blaže oblike s apneja / hipopneja s indeksom 5 i većim, primjena je uređaja s kontinuiranim pozitivnim tlakom – CPAP uređaja (Continuous Positive Airway Pressure). Uređaj se sastoji od male turbine koja stvara pozitivni tlak zraka koji struji preko maske na lice pacijenta. Time se održava dišni put stalno otvorenim. Radi se o sofisticiranom uređaju, koji radi gotovo bešumno, i ugodan je bolesniku.

Bolesnici oboljeli od apneje rado ga upotrebljavaju jer uz CPAP spavaju mirno, bez osjećaja gušenja i bude se odmoreni. Već nakon nekoliko noći primjene CPAP-a pacijenti prestaju biti pospani tijekom dana, popravljaju im se kognitivne funkcije (pamćenje i koncentracija), normalizira im se krvni tlak, a mnogi od njih lakše gube pretjeranu tjelesnu težinu.

Korištenjem CPAP uređaja pacijenti mogu slobodno upravljati motornim vozilima i strojevima, što se inače ne preporuča neliječenim pacijentima s povećanom dnevnom pospanosti. Također, redovitom primjenom CPAP-a noću, smanjuje se i rizik od oksidativnog stresa, što ga uzrokuju učestale apneje tijekom noći. Time se smanjuju i svi kronični rizici npr. od moždanog udara, povišenoga krvnog tlaka, fibrilacije atrija i srčanog zatajivanja.

The post Što je apneja u spavanju ? appeared first on NeuroSan.

Hrkanje je promukli ili oštri zvuk koji se javlja zbog suženja i vibracije mekog nepca i ždrijelnih stijenki dok udišete. Gotovo svi s vremena na vrijeme hrču. Tako je hrkanje bilo ‘popularno’ čak i u prošlosti. Za Musolinija se pričalo da je bio umjetnik u hrkanju, a Churchill je stvarao buku od 35 decibela. Postoji čak i Guinnessov rekord u hrkanju! Drži ga Karen Walker iz Švedske čija je buka hrkanja iznosila čak 93 decibela! Međutim, za neke hrkanje može biti kronični problem. Ponekad hrkanje može ukazivati i na ozbiljno zdravstveno stanje, kao što je apneja u snu. Osim toga, može biti i smetnja vašem partneru s kojim spavate.

Promjene načina života, kao što su gubitak težine, izbjegavanje alkohola prije spavanja ili spavanje na boku, mogu pomoći u zaustavljanju hrkanja.

Hrkanje

Hrkanje je često povezano s poremećajem spavanja koji se naziva opstruktivna apneja u snu (OSA). Apneja nastaje tijekom spavanja smanjenjem tonusa (napetosti) tjelesne muskulature i mišića oko gornjega dišnog otvora (orofarinks), koji tada može biti i kompletno zatvoren. Struja zraka iz nosa tada se ne može probiti do donjih dišnih puteva i nastaje apneja – prekid disanja. Osobe s neliječenom apnejom tijekom spavanja prestaju disati, ponekad i stotinu puta tijekom noći.

Apneja u snu – simptomi

Nemaju svi hrkači OSA-u, napominju stručnjaci sa stranice Sleep Apnea, ali ako je hrkanje popraćeno bilo kojim od sljedećih simptoma, to može biti indikacija da posjetite liječnika:

• prestanak disanja u snu
• pretjerana pospanost tijekom dana
• poteškoće s koncentracijom
• jutarnje glavobolje
• grlobolja nakon buđenja
• nemiran san
• dahtanje ili gušenje noću
• visoki krvni tlak
• bol u prsima noću
• baše hrkanje je toliko glasno da vašem partneru ometa san
• kod djece – poremećaj pažnje, problemi u ponašanju ili loš uspjeh u školi

Apneja u snu i hrkanje

Glasno i često hrkanje jedan je od pokazatelja apneje u snu. Kad osobe s apnejom zaspu, one mogu prestati disati na 10 sekundi ili više, čak i do minute. Oba stanja mogu biti uzrokovana ili pogoršana pretilošću, starenjem, oblikom glave i vrata, krajnicima.

Ako vi ili vaš partner često glasno hrčete, prestajete disati ili se gušite tijekom spavanja, osjećate nemir noću ili se osjećate pretjerano pospano tijekom dana, ne bi bilo loše posjetiti liječnika i porazgovarati s njim. Ako vaše dijete hrče, posavjetujte se s pedijatrom. Naime, i djeca mogu imati apneju.

Ako se ne liječi, apneja u snu može uzrokovati brojne zdravstvene probleme, uključujući hipertenziju (visoki krvni tlak), moždani udar, kardiomiopatiju (bolest koja zahvaća mišićno tkivo srca), zatajenje srca, dijabetes i srčani udar. Neliječena apneja za vrijeme spavanja također može utjecati na vaš posao, neuspjeh djece i adolescenata u školi i slično.

Liječenje

Dijagnoza bolesti postavlja se u laboratoriju za poremećaje spavanja temeljem polisomnografskog snimanja. Pretraga je potpuno bezbolna. Nekoliko tankih elektroda prilijepi se na područje glave, a na područje lica i grudnog koša stave se senzori. Pacijent spava u apartmanu uz uređaj koji bilježi sve potrebne parametre za procjenu stanja dišnih puteva tijekom spavanja. Nakon što somnolog analizira prospavanu noć postavlja se dijagnoza te se utvrđuje o kojoj vrsti apneje se radi.

Liječenje srednje teških i težih oblika apneja u snu liječi se CPAP uređajem/uređajem za potpomognuto disanje. Uz njega spavaju mirno, bez osjećaja gušenja i bude se odmorniji.

The post Alarm za uzbunu ili? Kako prepoznati je li hrkanje samo ometajući zvuk dok spavamo ili apneja u snu appeared first on NeuroSan.

Što je i kako se radi polisomnografija?

Prije nego što će pacijent otići spavati, zdravstveni stručni radnik objasnit će mu kompletnu proceduru, a nakon toga priključiti senzore, posebnom kremom, na mjesta na tijelu koja su za to predviđena i sukladno tome što se želi mjeriti. Najčešće se polisomnografijom mjeri moždana aktivnost, pokreti očiju, tonus mišića, disanje, rad srca i saturacija kisika. Tijekom noći, dok pacijent spava, zdravstveni djelatnik prati spavanje putem kamere u drugoj prostoriji te je pacijentu na raspolaganju za sve upite tijekom noći.

Liječnici smatraju da je polisomnografija najpouzdanija metoda za dijagnosticiranje apneje u snu. Polisomnografija se radi u slučajevima kada osoba ima probleme s hrkanjem, nenamjernim pokretanjem udova, poteškoće s koncentracijom, jutarnjom glavoboljom ili gušenjem tijekom spavanja. Ona je dijagnostički postupak kojim se može dijagnosticirati sindrom nemirnih nogu, insomnia, narkolepsija, mjesečarenje (somnabulizam) te ostale parasomnije.

Kako izgleda polisomnografija u Poliklinici NeuroSan?

Pacijenti se često pitaju što je polisomnografija i kako će ona izgledati. Pacijenti će provesti jednu noć u poliklinici. Prije toga će dobiti detaljne upute kako se pripremiti. Moraju imati posve čistu kosu, bez korištenja gelova i drugih preparata. Ne preporučuje se konzumacija pića koja sadrže kofein, alkohol ili lijekova za spavanje te bi također trebalo izbjeći popodnevno spavanje. Ako pacijenti konzumiraju neke druge lijekove, trebali bi se posavjetovati s liječnikom prije nego što započne polisomnografija.

Važno je da pacijenti sa sobom ponesu ugodnu odjeću za spavanje i pribor za osobnu higijenu. Mogu ponijeti i knjigu ili časopis s obzirom na to da korištenje mobitela, TV-a i drugih elektroničkih uređaja nije dozvoljeno prije postupka polisomnografije jer mogu remetiti san. Tijekom dana bi pacijenti trebali konzumirati što manje tekućine obzirom da odlazak na toalet tijekom noći neće biti moguć. Ne preporučuje se ni korištenje masnih krema za lice kako bi elektrode mogle bolje prianjati tijekom polisomnografije.

Hoće li vas nešto boljeti tijekom polisomnografije?

Polisomnografija je potpuno bezbolna pretraga.

Što će se dogoditi ako ne možete zaspati?

Pacijenti imaju dovoljno vremena da se opuste prije nego što ih se pripremi za polisomnografiju. Prostorije su prozračne, tihe i potpuno mračne, a kreveti dovoljno veliki i ugodni te pacijenti imaju na raspolaganju jastuke različite tvrdoće. Naravno, ako pacijent to želi, može ponijeti i vlastiti jastuk. Preporučuje se da sa sobom ponesete i knjigu za čitanje. Iz našeg iskustva, 98 posto pacijenata koji su na cjelonoćnom testiranju imaju adekvatnu strukturu spavanja koja je dovoljna kako bi se napravila analiza cjelonoćnog snimanja.

„Radim i nemam vremena za stvari kao što je polisomnografija“

Polisomnografija odvija se u večernjem terminu. Pacijenti dolaze u polikliniku u 21 sat te ostaju u njoj do 6 ili 7 sati ujutro, tako da mogu stići i na posao. Dakle, za odlazak na polisomnografiju nije potrebno uzimati slobodne dane ili godišnji odmor. Također, u poliklinici se nalazi i toalet, gdje se pacijenti mogu otuširati i spremiti za posao.

Iskustva pacijenata koji su se odvažili na polisomnografiju

„Mogu li još ponekad doći ovdje prespavati?“, „Spavao sam bolje nego kod kuće“, „Ovdje ću svakako doći spavati kad ću se poželjeti odmoriti“, „Kod vas je uvijek dobra vibra, baš se čovjek može opustiti“ – ovo su samo neka od iskustava naših pacijenata koji su se odvažili na polisomnografiju, a koja mogu pomoći i vama da donesete tu odluku.

Rezultati polisomnografije

Za neke dijagnoze rezultati su gotovi već isto jutro, no rezultate vašeg PSG-a dobit ćete najkasnije za dva do tri radna dana. Zdravstveni djelatnik prikupit će podatke od noći u kojoj ste spavali kako bi se oblikovao vaš ciklus spavanja. Nakon toga će se pregledati dobiveni podaci, vaša medicinska povijest bolesti te povijest spavanja kako bi se postavila dijagnoza.

Što je AHI?

Liječnik će pregledati rezultate polisomnografije i proučiti učestalost epizoda apneje, koje nastaju kada pacijent prestane disati 10 sekundi ili dulje. Također će proučiti učestalost epizoda hipopneje, do koje dolazi kada je disanje djelomično blokirano 10 sekundi ili dulje. Pomoću ovih podataka može izmjeriti rezultate parametrom Apneja-Hipopneja-Indeks (AHI). On pokazuje prosječnu učestalost prestanka disanja u jednom satu. Ako je AHI niži od 5, to je normalan nalaz. Ako AHI iznosi od 5 do 15, može ukazivati na laganu apneju u snu. Ako iznosi od 15 do 30, ukazuje na umjerenu, odnosno srednje tešku apneju. Ako AHI prikazuje više od 30, radi se o vrlo teškoj apneji.

Ako je vaša dijagnoza apneja u snu, liječnik vam može preporučiti CPAP uređaj, koji će osigurati stalni dovod zraka u nos ili usta dok spavate te će također grijati i ovlaživati zrak koji pacijent udiše. Kod drugih poremećaja spavanja, liječnik će s vama razgovarati o mogućnostima.

The post Što je polisomnografija? Kako se radi i što znače rezultati appeared first on NeuroSan.

Kad govorimo o zdravom načinu života među savjetima koje ćete dobiti od stručnjaka uvijek će se naći ove tri stvari: pravilna prehrana, redovita tjelovježba i kvalitetan san. I dok je na prve dvije stvari lakše utjecati, što da radimo ako nam neće san na oči?

Ta je situacija svima poznata jer svakome se barem jednom dogodilo da ne može usnuti. Prevrćemo se tada po krevetu, ustajemo i ponovno liježemo, brojimo, a ponekad u tom stanju dočekamo i jutro. Dan nakon neprospavane noći je težak. Teško se koncentriramo, mrzovoljni smo i teško odolijevamo popodnevnom drijemežu – ako si ga, naravno, uopće možemo priuštiti.

Različitim ljudima je potrebna različita količina sna. Iako nitko ne može beskonačno izdržati bez spavanja, ima ljudi koji sasvim dobro žive čak i kada tijekom noći spavaju samo sat ili dva. No takvi su rijetki. Većina će se dobro odmoriti ako spava barem osam sati, no nije svima jednako lako to postići.

Poremećaj spavanja može uzrokovati emocionalne promjene, poteškoće u memoriranju, lošije motoričke sposobnosti, smanjenu efektivnost na poslu, povećanu učestalost nezgoda u prometu. Također može doprinijeti kardiovaskularnim poteškoćama i mortalitetu. Najčešće se radi o nesanicama i spavanju tijekom dana.

Starije osobe spavaju lošije

Poteškoće sa snom poznate su u svakoj dobi, no kod starijih osoba one nerijetko budu izraženije pa ljudi teže zaspu, san im bude lagan pa se na svaki i najtiši zvuk probude. Doista, što smo stariji spavamo lošije, a najnovije istraživanje američkog Nacionalnog instituta za starenje je pokazalo da postoji veza između trajanja sna i dužine života. Stariji ljudi koji spavaju više od deset i pol sati ili manje od četiri i pol sata možda spavaju “patološkim snom” što pokazuje da im je zdravlje ugroženo. Ovu povezanost potkrepljuju i dokazi da pojavljivanju bolesti kao što je rak ili srčane smetnje prethodi sklonost nenormalno dugotrajnom, odnosno kratkotrajnom spavanju.

O poteškoćama sa spavanjem u starijoj dobi te utjecaju nespavanja na fizičko i mentalno zdravlje, porazgovarali smo s doktoricom Petrom Nimac Kozinom, neurologinjom iz poliklinike Neurosan. Za početak nas je zanimalo postoji li neka definicija kvalitetnog sna.

“Najjednostavniji bi odgovor bio da ste kvalitetno spavali ako ste se ujutro probudili odmorno, bez pospanosti i ako ste naredni dan uredno, znači normalno, funkcionirali, izvršavajući sve svoje uobičajene obaveze”, kaže. No to nije uvijek lako postići. Doktorica Nimac nam je potvrdila da su doista u starijoj dobi problemi sa spavanjem nešto češći te da se ne radi o običnom mitu.

“Istraživanja su pokazala da su promjene koje se događaju u procesu spavanja kod starijih osoba zapravo odraz fiziološkog starenja organizma, na njegovoj staničnoj i molekularnoj razini. Kvaliteta spavanja tada je opterećena, ne samo fiziološkim, odnosno prirodnim promjenama procesa i regulacije spavanja, već i zdravstvenim, kognitivnim i psihijatrijskim tegobama, što se naziva komorbiditetima”, kaže doktorica Nimac i dodaje da kada proučavamo spavanje imamo fokus na mladog zdravog čovjeka te nam on služi kao polazna točka s kojom onda uspoređujemo promjene koje se događaju tijekom godina.

“Možemo reći da u usporedbi s mladim odraslim čovjekom, starije osobe spavaju lošije, ali to možemo shvatiti kao prirodni tijek. Tako možemo reći da starije osobe imaju lošije npr. zglobove”, kaže Nimac Kozina.

Kad ne spavamo dobro, pati čitavo tijelo

U svojem profesionalnom radu susrela je ljude različitih dobi koje imaju poteškoća sa spavanjem, no onih starijih je ipak nešto više.

“Na pregled zbog tegoba sa spavanjem javljaju se bolesnici svih godišta i uzrasta. S obzirom na činjenicu da je u starijih bolesnika uvijek i veći broj drugih bolesti (komorbiditeta), samim time imaju često teškoća sa spavanjem”, kaže doktorica Nimac i dodaje kako je dobar san silno važan kako za naše fizičko, tako i za mentalno i psihičko zdravlje.

“U našem tijelu ne postoji niti jedan veliki organ, a u našem mozgu nijedan proces koji se tijekom spavanja ne podešava kako bi funkcionirao na optimalnoj razini i koji ne bi ozbiljno patio kad ne bismo spavali dovoljno. Spavanje unaprjeđuje mnoštvo različitih funkcija unutar mozga, uključujući našu sposobnost učenja, pamćenja i donošenja logičnih odabira i odluka”, kaže Nimac Kozina.

Svatko od nas barem jednom u životu može imati problema sa spavanjem, kada ne može zaspati ili se tijekom noći budi. Problemi nastaju, kaže, kada se posljedice smanjenog spavanja odraze na funkcioniranje tijekom dana, od pretjerane pospanosti, smanjene koncentracije, smanjene radne učinkovitosti ili smanjene sposobnosti učenja i pamćenja.

“Dnevni simptomi koji se javljaju su umor, dnevna pospanost, poremećaj koncentracije i pažnje, poremećena socijalna, obiteljska, profesionalna ili akademska izvedba, promjena raspoloženja (iritabilnost) , bihevioralni problemi (hiperaktivnost, impulzivnost, agresivnost), poremećaj motivacije odnosno nedostatak inicijative, sklonost greškama ili nezgodama, opterećenost ili nezadovoljstvo spavanjem.

Nesanica povećava rizik od bolesti

Osim kognitivnih i bihevioralnih problema deprivacija spavanje povećava rizik za brojne kronične bolesti, kao što je dijabetes tip 2, pretilost, kardiovaskularne bolesti, Alzheimerovu bolest te za određene tipove karcinoma i određene psihijatrijske bolesti (depresija, anksioznost, bipolarni poremećaj). No do ovih problema dolazi samo ako nesanica traje duže vrijeme.

“Kao što je već ranije navedeno, svatko od nas može imati epizodu nesanice, ali tek kada su takvi poremećaji spavanja udruženi s dnevnim simptomima i koji se javljaju barem tri puta tijekom tjedna i moraju biti prisutni tijekom barem 3 mjeseca možemo reći da bolesnik ima nesanicu ili insomniju. Ako nesanica traje dulje od tri mjeseca, kažemo da se radi o kroničnoj nesanici”, kaže doktorica Nimac Kozina.

Ponekad je potrebno učiniti i dodatnu somnološku obradu da bi se isključio neki drugi primarni poremećaj spavanja ili provjeriti je li nesanica nastala kao posljedica nekih drugih oboljenja ili je prisutna u sklopu nekog psihijatrijskog poremećaja, kaže.

“Ukoliko je nesanica posljedica neuobičajenih događaja tijekom noći, kao što je apneja u spavanju (prestanak disanja tijekom spavanja, buđenje zbog ‘hvatanja’ zraka) ili je posljedica bizarnih pokreta tijekom spavanja i ozljeđivanje tijekom spavanja, tada je potrebno što ranije zatražiti stručnu pomoć”, kaže Nimac Kozina.

Higijena spavanja

Ako poteškoće sa spavanjem potraju, svakako treba potražiti pomoć liječnika. No prije toga valja obratiti pozornost na tzv. higijenu spavanja. To je prvo što bolesnik može sam učiniti. Riječ je o rutini koja bi nam trebala biti normalan poput pranja zubi, tuširanja ili odijevanja čiste odjeće.

• Držite se svoga rasporeda spavanja, svakog dana odlazite na spavanje i budite se u isto vrijeme.
• Soba u kojoj spavate mora biti namijenjena samo za spavanje, mora biti mračna, dovoljno prozračena, ne smije biti previsoka sobna temperatura, krevet mora biti udoban, buka nedostupna.
• Ne izlažite se izvoru plave svjetlosti prije spavanja to su TV, mobitel, laptop, tablet itd. Čitanje knjige nije izlaganje plavoj svjetlosti.
• Vježbajte svaki da barem pola sata, ali ne kasnije od dva -tri sata prije odlaska na spavanje
• Izbjegavajte kofein i nikotin. Kofein koji se nalazi u kavi, nekim čajevima, energetskim napitcima, potrebno je i do 8 sati da se makne iz našeg tijela. Ako morate popiti kavu, pijte jednu kavu tijekom jutarnjih sati. Nikotin je također stimulans i može uzrokovati vrlo plitak san
• Ne konzumirajte teške i obilne obroke prije spavanja ili velike količine tekućine.
• Izbjegavajte dnevni odmor ili kratko drijemanje nakon 15 sati, jer isto može otežati večernje utonuće u san
• Prije odlaska na spavanje poštedite se obaveza i pronađite opuštajuće aktivnosti koje vama odgovaraju npr. topla kupka, čitanje knjige, meditacija, duboko i polagano disanje, čitanje neuznemirujućeg sadržaja (ne na mobitelu ili računalu), slušanje ugodnih zvukova (poglavito iz prirode) ili molitva
• Ne konzumirajte alkohol prije spavanja. Mala količina alkohola može vam pomoći da se opustite, ali pretjerana količina alkohola uskraćuje REM fazu spavanja održavajući vas u plićim fazama spavanja.
• Izlažite se dnevnom svjetlu, poglavito ujutro kada nam pomaže i izlaganje umjetnom jarkom svjetlu da se razbudimo. Dnevno je svjetlo ključno za regulaciju ritma spavanja.
• Ako ne možete zaspati barem 30 minuta, ustanite, tjeskoba koju osjećate zbog toga što ne možete zaspati, može vam dodatno otežati usnivanje.

Od pomoći vam može biti i vođenje takozvanog dnevnika spavanja koji će vam pokazati pridržavate li se mjera higijene spavanja a vašem liječniku može biti od koristi u odluci o daljnjem dijagnostičkim ili terapijskim mogućnostima.

Liječenje nesanice

Nije rijetkost da osobe koje imaju poteškoća za spavanjem posegnu za tabletama za spavanje – svojim ili tuđim. No doktorica Nimac poziva na oprez.

“Prvi lijek izbora za nesanicu je kognitivno bihevioralna psihoterapija. Ukoliko se psihoterapijskim pristupom i adekvatnom primjenom mjera higijene spavanja ne može uspostaviti normalan ritam spavanja potrebna je pomoć farmakoterapije, tj. tableta za spavanje. Ukoliko je nesanica nastala kao posljedica nekih drugih oboljenja ili je prisutna u sklopu nekog psihijatrijskog poremećaja, tada se lijeći primarni uzrok nesanice i/ili psihijatrijski poremećaj”, kaže doktorica.

“Kod farmakološkog liječenja nesanice susrećemo se s dva velika problema. Prvi je da bolesnici samoinicijativno uzimaju lijekove, tuđe ili svoje, i sami određuju dozu lijekova. Drugi je problem kada bolesnici ne žele uzimati lijekove iz straha ‘da se ne navuku’ na lijekove. Tada i dalje ne spavaju, posežu za alternativnim, neprovjerenim sredstvima ili alkoholom, što je samo začarani krug iz kojeg ih je onda teško vratiti”, zaključuje neurologinja Petra Nimac Kozina.

The post Poteškoće sa spavanjem kod osoba starije životne dobi appeared first on NeuroSan.

2. Turn off your mobile device! The blue light from your mobile phone suggests that it is still daytime out of your window. For this reason you should definitely turn off your mobile device 30 minutes before going to bed.

3. Meditate and perform relaxation exercises. Your body creates stress hormones when you are worried, so you should try to relax your body in a gradual manner, starting with your toes. Start relaxing slowly towards your upper body parts. By doing relaxation exercises, many people manage to fall asleep even before they reach their head.

4. It might sound unusual, but try to stay awake. It is easier to fall asleep if you are not bothered by the fact that you have to fall asleep. One of the studies has shown that worrying about staying awake actually has an opposite effect.

5. Be consistent: always go to bed at the exact same time. That way your body will recognize the time when it needs to start relaxing.

6. Do something boring. Experts suggest counting down from 100, by subtracting 3 (e.g. 100, 97, 94, 91…). The more bored you feel, the easier it will be to fall asleep.

Pleasant dreams!

The post Six scientific facts that can help you fall asleep more easily appeared first on NeuroSan.

[foogallery id=”613″]

The post World Sleep Day at NeuroSan Polyclinic appeared first on NeuroSan.