Gotovo 45 posto svjetske populacije ima probleme sa spavanjem. Nedostatak sna i poremećaji u spavanju sve se češće vezuju uz kronične bolesti kao što su pretilost, visok krvni tlak i karcinom. Zanimljivo je da se većina poremećaja spavanja može spriječiti ili liječiti, ali manje od jedne trećine osoba koje imaju problema sa spavanjem traži stručnu pomoć, prenosi stranica World Sleep Day.

Ljudi jednu trećinu života provedu spavajući. Spavanje je osnovna ljudska potreba, slično kao hrana i piće, te je kvalitetan san ključan za zdravlje našeg cjelokupnog organizma. Spavanje je, kao i vježbanje i prehrana, važno za regulaciju metabolizma kod djece. Također, postoje dokazi o povezanosti trajanja sna i pretilosti u djetinjstvu, a to je posebno prisutno kod djevojčica.

Tri ključna elementa kvalitetnog sna su trajanje, kontinuitet i dubina. Nedostatak sna ili nekvalitetan san mogu imati negativan utjecaj na naše zdravlje, kako kratkoročno, tako i dugoročno. Loša kvaliteta sna može utjecati na našu pažnju, pamćenje i učenje, a nedostatak je povezan i s brojnim psihološkim problemima poput depresije, anksioznosti i psihoze. Stoga je kvalitetan san ključan za dobro zdravlje i kvalitetu života.

Smjernice za dobar san kod odraslih osoba

• Odredite vrijeme za spavanje i vrijeme buđenja
  
• Ako imate naviku priuštiti si popodnevni odmor, nemojte spavati dulje od 45 minuta tijekom dana
  
• Izbjegavajte prekomjerno uzimanje alkohola četiri sata prije spavanja i nemojte pušiti
  
• Izbjegavajte kofein šest sati prije spavanja. To uključuje kavu, čaj, gazirana pića, ali i čokoladu
  
• Izbjegavajte tešku, začinjenu ili slatku hranu četiri sata prije spavanja. Lagani zalogaji su prihvatljivi
  
• Redovito vježbajte, ali ne neposredno prije spavanja
  
• Koristite udobnu posteljinu
  
• Pronađite ugodnu sobnu temperaturu za spavanje i prozračite prostoriju u kojoj spavate
  
• Blokirajte svu ometajuću buku i eliminirajte što je više moguće svjetla
  
• Neka vam krevet služi za spavanje, a ne kao ured, radna soba ili soba za rekreaciju.

No, ako bez obzira na sve svoje napore i pridržavanje smjernica i dalje imate probleme sa spavanjem, nemojte se ustručavati potražiti stručnu pomoć. Naš tim stručnjaka je tu za vas.

The post Svjetski dan spavanja: Kvalitetan san i spavanje važni su za zdravlje appeared first on NeuroSan.

Ana Marija Šantić, dr. med.

specijalist neurologije

Aktualna globalna pandemija COVID-19 i karantena velikog dijela svjetskog stanovništva imaju za posljedicu socijalnu izolaciju, naglu promjenu dotadašnjih kontinuiranih aktivnosti, kao što su školovanje i rad koji se mahom provode u kućnim uvjetima, dok su drugi oblici društvenih aktivnosti, kao što su druženja, izlasci, putovanja i sl., potpuno obustavljeni.

Osim izravne ugroženosti za zdravlje pojedinca i zajednice, ova pandemija mehanizmom socijalne izolacije, ugrozom radnih mjesta i ekonomske sigurnosti, ima za posljedicu i negativan utjecaj na mentalno zdravlje stanovništva. Spavanje je neodvojivo povezano s mentalnim zdravljem, a ovakve nagle, nepredvidive situacije te situacije u kojima dosadašnje mjere prevencije i liječenja bolesti ne daju očekivane rezultate mogu doprinijeti pojavi i anksioznih i/ili depresivnih simptoma u ranije asimptomatskih pojedinaca ili ih pogoršati kod onih koji su ranije imali neke oblike psihičkih poremećaja.

Pročitajte članak u cijelosti

The post Dr. Ana Marija Šantić, specijalist neurolog, somnolog, za Telegram.hr otkrila je zašto ne možemo spavati te kako se nositi s nesanicom u karanteni. appeared first on NeuroSan.

Nesanica je često simptom koji se javlja kao reakcija na stresne situacije. Dr. Šantić ističe da su stres i okolina važni faktori koji utječu na pojavu nesanice. Čak i ljudi koji inače dobro spavaju mogu privremeno iskusiti nesanicu tijekom stresnih perioda. Prevalencija kronične nesanice u općoj populaciji može doseći i do 30 posto, pri čemu je veća kod žena i raste s dobi i brojem kroničnih bolesti.

Pandemija koronavirusa i povezane stresne situacije povećale su broj ljudi koji su se suočili s problemima spavanja. Međutim, većina se adaptirala na novonastalu situaciju i njihovi se problemi smanjili bez značajne medicinske intervencije. Ipak, potrebno je potražiti pomoć stručnjaka ako nesanica traje dulje od nekoliko tjedana, uzrokuje značajne poteškoće u svakodnevnom funkcioniranju ili je praćena anksioznošću ili depresijom.

Higijena spavanja

Dr. Šantić ističe važnost primjene mjera higijene spavanja za poboljšanje kvalitete sna. To uključuje osiguranje dovoljne količine vremena za spavanje, održavanje redovitog rasporeda spavanja, izbjegavanje tjelesne aktivnosti kasno navečer i izloženosti plavom svjetlu ekrana te izbjegavanje suvišnih informacija koje mogu opteretiti um. Također, preporučuje se izbjegavanje lijekova za spavanje bez savjetovanja s liječnikom.

Nedostatak sna može imati različite posljedice na organizam i um, uključujući sniženo raspoloženje, iritabilnost, poteškoće s pamćenjem, nedostatak energije i osjećaj umora. Nesanica također može biti povezana s razvojem depresije i drugih psihičkih poremećaja te s povećanim rizikom od arterijske hipertenzije. Stoga je važno pravovremeno potražiti stručnu pomoć i ne uzimati lijekove za spavanje na vlastitu inicijativu.

Dr. Šantić također ističe da je kognitivno-bihevioralna terapija (CBT-I) preporučljiva za liječenje nesanice. Ova terapija fokusira se na promjenu neprilagođenih obrasca ponašanja koji doprinose održavanju nesanice. Lijekovi se koriste samo ako postoji značajan komorbiditet ili kao kratkoročno rješenje.

Konačno, stvaranje idealnih uvjeta za spavanje je važno za kvalitetan san. To uključuje osiguranje ugodne temperature i tišine u spavaćoj sobi, izbjegavanje teških obroka, stimulativnih pića i izloženosti svjetlima ekrana prije spavanja, te izlaganje dnevnom svjetlu tijekom dana.

Uz pravilnu primjenu mjera higijene spavanja i, ako je potrebno, stručnu pomoć, moguće je poboljšati kvalitetu sna i suočiti se s problemima nesanice.

Cijeli članak pronađite na: Tportal.hr

The post Uzroci nesanice i kako poboljšati kvalitetu sna appeared first on NeuroSan.

Napredak tehnologije i medicine doveli su do prepoznavanja i opisa brojnih poremećaja spavanja. Danas je poznat kako je adekvatan san neophodan za optimalno funkcioniranje cijelog organizma.

“Današnji način života, ubrzan, uz neadekvatan odmor i spavanje, povezuje se s neurodegenerativnim bolestima kao što je Alzheimerova bolest. Postoji jasna povezanost između kronične nesanice i drugih oboljenja poput kardiovaskularnih bolesti, arterijske hipertenzija, infarkta miokarda, kroničnog srčanog zatajenje te je faktor rizika za dijabetes tipa II  i pretilost. Neadekvatno spavanje čest je uzrok automobilskih nesreća ili velikih industrijskih katastrofa“, ističe dr. med Petra Nimac Kozina, spec. neurolog Klinike za neurologiju, KBC Zagreb i stručni suradnik Poliklinike NeuroSan te dodaje:

“Prekomjerna dnevna  pospanost, nesanica, problemi s usnivanjem ili prosnivanjem, pojava čudnih ili neugodnih pojava tijekom spavanja mogu se javiti kod svake osobe tijekom života. Ističem kako se bolesnici koji primijete bilo kakve čudne pojave koje se javljaju tijekom spavanja ili usnivanja moraju konzultirati s liječnikom, a po indikaciji i s liječnikom koji se bavi poremećajima spavanja“

– Oko 30% opće populacije ima simptome insomnije ili nesanice a 10% opće populacije ima simptome nesanice koji mogu imati posljedice na dnevne aktivnosti. Oko 6% opće populacije pati od kronične nesanice.

Velik broj osoba s nesanicom poseže za tabletama za spavanje bez konzultacije s liječnikom ili kao sredstvo uspavljivanja koristi alkohol. Osobe s nesanicom manje su produktivne, više izostaju s posla, pod rizikom su za nesreće te su pod povećanim sresom.

Koji je najčešći simptom zbog kojeg se bolesnici žale?

Prekomjerna dnevna pospanost je najčešći simptom zbog kojeg se bolesnici obrate liječniku. Prekomjerna dnevna pospanost  očituje se na različite načine, u rasponu od blage pospanosti do neprimjetnih epizoda ‘mikrospavanja’, te nekontroliranih napadaja spavanja.

Važno je saznati kako bolesnik spava tijekom noći, je li spava, ima li nesanicu ili je li hrče tijekom noći, jesu li možda već evidentirane apneje u spavanju – kratke pauze u disanju tijekom spavanja u trajanju od nekoliko sekundi kada bolesnik ‘hvata zrak’.

Najčešći uzrok prekomjerne dnevne pospanosti je nesanica i opstruktivna apneja u spavanju. Nesanica je opisana ranije. Kod opstruktivne apneje u spavanju (OSA) bolesnik se budi umoran, navodi kako ima osjećaj da je neispavan, često ide po noći mokriti i budi se sa suhim ustima.

Prevalencija OSA-e u općoj populaciji od 9%-38% a prevalencija se povećava s dobi, s porastom indeksa tjelesne mase (BMI) te je češća kod muškaraca. Polisomnografija je zlatni standard za utvrđivanje opstruktivne apneje u spavanju. Istraživanja su pokazala da čak 30% novo otkrivenih slučajeva hipertenzije može biti posljedica nedijagnosticirane opstruktivne apneje u spavanju (OSA). Opstruktivna apneja u spavanju danas je prepoznata kao faktor rizika za najčešće bolesti današnjice kao što su arterijska hipertenzija, pretilost, angina pektoris, srčani udar, moždani udar, kognitivne smetnje kao što je blagi kognitivni poremećaj ili sindroma demencije.

Ostali uzroci pretjerane dnevne pospanosti mogu biti uzrokovani nekim drugim manje zastupljenim poremećajima spavanja. Ako dnevna pospanost utječe na normalno funkcioniranje u svakodnevnim aktivnostima tijekom dana, potrebno je zatražiti liječničku pomoć.

The post Najčešći poremećaji spavanja appeared first on NeuroSan.

Eksperiment spavanja

Novinarka RTL-a kreće sa svojim eksperimentom. Prije nego krene s eksperimentom Ana se oboružala informacijama o tome kako izgledaju navike koje pogoduju kvalitetnom spavanju.

Novi režim spavanja

U trećem tjednu Ana se pomalo navikava na novi režim spavanja, no nije to sve tako lako kako se činilo na početku. Pogledajte je li se Ana uspjela naviknuti na novi režim spavanja.

Od jutarnjeg zombija do osobe koja se diže na prvi alarm

Prošlo je dvadesetak dana od Aninog eksperimenta. Je li uspjela preokrenuti svoje navike? Kako se osjeća i je li se isplatilo pozabaviti svojim navikama u spavanju?

Snovi se vraćaju u živo

Ana završava svoj eksperiment. Prošlo je četiri tjedna i dosta se toga promijenilo u njezinom životu. Hoće li nastaviti živjeti i spavati po novouređenom režimu, pogledajte u predzadnjem nastavku Velikog eksperimenta spavanja.

Mala avantura s velikim promjenama

U zadnjem videu Velikog eksperimenta donosimo sve što smo doznali na Aninom zanimljivom istraživanju vlastitih navika u spavanju. Kvalitetno spavanje je važno, stoga primijenite i sami sve što smo naučili i unaprijedite kvalitetu svog života.

Sadržaj i video linkovi preneseni su sa stranice RTL EKSPERIMENT SPAVANJA

The post Veliki RTL-ov eksperiment spavanja appeared first on NeuroSan.

Ponosni na naš tim! ? Korisnici portala Najdoktor odabrali su najbolje doktore u 2019. godini!
Posebno nas veseli vidjeti imena naših specijalista neurologije – dr.sc. Barbara Barun, dr.med. i prim.dr.sc. Pavao Krmpotić, dr.med.

S povjerenjem se obratite stručnom timu najboljih doktora u Poliklinici NeuroSan i riješite problem sa spavanjem!

The post NAJDOKTORI – 2019 appeared first on NeuroSan.

The post Proslavili smo Svjetski dan spavanja appeared first on NeuroSan.

Iako trećinu života provedemo spavajući, mnogi zanemaruju važnost kvalitetnog sna. Zbog užurbanog načina života i mnoštva obaveza koje se samo nakupljaju, naš ritam spavanja sve više pati.

Kvalitetan san, balansirana prehrana i tjelesna aktivnost predstavljaju najvažnije čimbenike zdravlja, ali nažalost probleme sa spavanjem osjeća čak 45 posto populacije. Nedostatak sna i poremećaji u spavanju sve se više prepoznaju kao poveznica s kroničnim bolestima kao što su pretilost, visok krvni tlak i karcinom. Iako se većina poremećaja spavanja može liječiti, jako mali broj oboljelih traži  pomoć stručnjaka.

Manjak sna uvelike narušava zdravlje i kvalitetu života, stoga se od 2008. godine obilježava Svjetski dan spavanja, a ove godine ga slavimo 13. ožujka.  Ovogodišnji slogan je: “Bolje spavanje, bolji život, bolji planet”, a njime se želi ukazati na utjecaj  kvalitetnog spavanja na naše mentalno, fizičko i emocionalno zdravlje.

Upravo zato, povodom ovoga događaja, u Poliklinici NeuroSan, specijaliziranoj za poremećaje spavanja, na adresi Reljkovićeva 6, održat će se Dan otvorenih vrata.

Pozvani su svi, bilo da vas muče problemi sa spavanjem ili samo želite bolje razumjeti procese spavanja, na sva vaša pitanja odgovarat će liječnici poliklinike: dr. Barbara Barun, dr. Petra Nimac Kozina, dr. Ana Marija Šantić i dr. Radmila Buljan.

O apneji u spavanju posjetitelji će imati priliku razgovarati sa predsjednikom i članovima Udruge Apneja koji će vrlo rado iznijeti svoja iskustva s ovim problemom spavanja.

Svi posjetitelji moći će razgledati moderne i prema najvišim standardima opremljene prostorije te se upoznati s procesom polisomnografije, odnosno cjelonoćnog snimanja, kao i ostalim uslugama koje poliklinika nudi.

Sve o važnosti spavanja doznajte 13. ožujka 2020. od 17 sati na adresi Reljkovićeva 6, Zagreb, a sve dodatne informacije o Danu otvorenih vrata pronađite na web stranici te društvenim mrežama Poliklinike NeuroSan ili putem maila na neurosan@neurosan.hr.

Zdrav san temelj je zdravlja, uspješnosti i osjećaja sreće. Izgledajte bolje, osjećajte se odlično, budite učinkoviti, učite više i zabavljajte se!

*Članak u cijelosti prenesen sa net.hr

The post Jeste li se naspavali? Uskoro obilježavamo Svjetski dan spavanja, evo kako ga možete ‘proslaviti’ appeared first on NeuroSan.

Nekoliko je mjesta u Zagrebu na kojima možete testirati svoje spavanje, no specijalistica neurologije dr. med. Ana Marija Šantić sugerira svima da se prvo jave svom liječniku obiteljske medicine. Utvrdi li vaš liječnik mogući poremećaj, znat će na koju adresu vas treba uputiti. Naša cijenjena sugovornica edna je od rijetkih eksperata medicine spavanja, takozvanih somnologa. U razgovoru s njom pokušali smo doći do odgovora na pitanje što su to poremećaji u spavanju i kako ih razlikovati od povremene nesanice.

Nesanica je najčešći poremećaj u spavanju, a od apneje u spavanju boluje oko dva posto žena i četiri posto muškaraca srednje dobi, što apneju izjednačava s brojem oboljelih od dijabetesa ili astme.

Najpouzdanija metoda za dijagnosticiranje poremećaja u spavanju je polisomnografija. Isprobali smo je i sami u jednoj zagrebačkoj klinci za otkrivanje poremećaja u spavanju.

Poremećaji u spavanju nisu šala, s obzirom na to da se neliječena apneja povezuje s bolestima srca i krvnih žila.

Nevena Ribarića na dijagnosticiranje poremećaja u spavanju nagovorila je supruga, koja je primijetila kako se noću bori za dah. Nedugo potom otkrio je kako ima apneju u spavanju. Dijagnoza je umirila i Nevena i njegovu suprugu, a danas mu zdravi san omogućuje takozvani CPAP uređaj. Neven je trenutno predsjednik udruge Apneja, koja je jedina udruga na tlu Hrvatske koja okuplja osobe s nekom vrstom poremećaja u spavanju. Njihov je cilj podići svijest o postojanju bolesti, navesti one koji sumnjaju u poremećaj na dijagnostiku i liječenje te omogućiti što većem broju oboljelih CPAP uređaj.

Ako se i sami već tjednima borite s lošim spavanjem, ako ste odrasla osoba koja ne uspije odspavati niti minimalnih šest sati noću, ili se budite umorni, ako ste nervozni, muče vas otežana koncentracija i drugi problemi, svakako se javite svom liječniku. Možda vam se čine manje ozbiljnima, no dugotrajno neliječeni poremećaji u spavanju znatno mogu pogoršati vaše opće tjelesno stanje, a mogu potaknuti i razvoj vrlo ozbiljnih zdravstvenih tegoba.

Pogledajte video članak na Gloria.hr

The post Nesanica nije šala, a ako je ne liječimo može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema appeared first on NeuroSan.

S obzirom na to da je već nekoliko godina nemirno spavao, jako hrkao i imao zastoje u disanju često sam mu govorila kako nešto nije u redu i da treba posjetiti liječnika. No, suprug je to ignorirao jer je bio uvjeren da je neispavan zbog male djece (1, 3 i 5 god). Naivno sam mislila da je razlog teškog disanja u kilogramima (160kg) te da mu to opterećuje prsni koš. Trudila sam se kuhati dijetno i poticati ga na treninge i aktivnosti kako bi smršavio. Unatoč tome kilogrami nisu opadali i tek sam tada posumnjala da je nešto drugo u pitanju.

Supruga je teško bilo nagovoriti da ode na kontrolu u neku specijaliziranu kliniku jer je i dalje bio nesvjestan svojih zastoja u disanju i tvrdio da nije bolestan. Morala sam ga dovesti pred gotov čin na način da sam sve unaprijed dogovorila u klinici, a njemu prezentirala da ide na razgovor sa doktorom oko hrkanja i zastoja u disanju.

Polisomnografija u Poliklinici NeuroSan

Čim je napravio polisomnografiju i vidio rezultate ostao je šokiran. No, tada je osvijestio problem i odmah prihvatio primjenu CPAP aparata na koji se odlično priviknuo i već prvu noć spavao „kao beba“. U roku od pola godine izgubio je 20 kg zbog primjene aparata bez posebnog režima dijete, a AHI indeks je uz pao u prosjeku na 4 do 5, dok ponekad bude i 0.

Život nam se vratio u normalu. Suprug je aktivan cijeli dan, ima snage i volje za sve obveze, nije neispavan, ujutro se osjeća odmorno, a ni više mu se ne događa da zadrijema u vožnji. Žao mi je što nisam ranije reagirala, no bitno je da smo uz pomoć Poliklinike Neurosan našli brzo i efikasno rješenje.

I.B.

The post Živjeti s apnejom – iskustvo supruge appeared first on NeuroSan.