Gotovo 45 posto svjetske populacije ima probleme sa spavanjem. Nedostatak sna i poremećaji u spavanju sve se češće vezuju uz kronične bolesti kao što su pretilost, visok krvni tlak i karcinom. Zanimljivo je da se većina poremećaja spavanja može spriječiti ili liječiti, ali manje od jedne trećine osoba koje imaju problema sa spavanjem traži stručnu pomoć, prenosi stranica World Sleep Day.

Ljudi jednu trećinu života provedu spavajući. Spavanje je osnovna ljudska potreba, slično kao hrana i piće, te je kvalitetan san ključan za zdravlje našeg cjelokupnog organizma. Spavanje je, kao i vježbanje i prehrana, važno za regulaciju metabolizma kod djece. Također, postoje dokazi o povezanosti trajanja sna i pretilosti u djetinjstvu, a to je posebno prisutno kod djevojčica.

Tri ključna elementa kvalitetnog sna su trajanje, kontinuitet i dubina. Nedostatak sna ili nekvalitetan san mogu imati negativan utjecaj na naše zdravlje, kako kratkoročno, tako i dugoročno. Loša kvaliteta sna može utjecati na našu pažnju, pamćenje i učenje, a nedostatak je povezan i s brojnim psihološkim problemima poput depresije, anksioznosti i psihoze. Stoga je kvalitetan san ključan za dobro zdravlje i kvalitetu života.

Smjernice za dobar san kod odraslih osoba

• Odredite vrijeme za spavanje i vrijeme buđenja
  
• Ako imate naviku priuštiti si popodnevni odmor, nemojte spavati dulje od 45 minuta tijekom dana
  
• Izbjegavajte prekomjerno uzimanje alkohola četiri sata prije spavanja i nemojte pušiti
  
• Izbjegavajte kofein šest sati prije spavanja. To uključuje kavu, čaj, gazirana pića, ali i čokoladu
  
• Izbjegavajte tešku, začinjenu ili slatku hranu četiri sata prije spavanja. Lagani zalogaji su prihvatljivi
  
• Redovito vježbajte, ali ne neposredno prije spavanja
  
• Koristite udobnu posteljinu
  
• Pronađite ugodnu sobnu temperaturu za spavanje i prozračite prostoriju u kojoj spavate
  
• Blokirajte svu ometajuću buku i eliminirajte što je više moguće svjetla
  
• Neka vam krevet služi za spavanje, a ne kao ured, radna soba ili soba za rekreaciju.

No, ako bez obzira na sve svoje napore i pridržavanje smjernica i dalje imate probleme sa spavanjem, nemojte se ustručavati potražiti stručnu pomoć. Naš tim stručnjaka je tu za vas.

The post Svjetski dan spavanja: Kvalitetan san i spavanje važni su za zdravlje appeared first on NeuroSan.

Što je i kako se radi polisomnografija?

Prije nego što će pacijent otići spavati, zdravstveni stručni radnik objasnit će mu kompletnu proceduru, a nakon toga priključiti senzore, posebnom kremom, na mjesta na tijelu koja su za to predviđena i sukladno tome što se želi mjeriti. Najčešće se polisomnografijom mjeri moždana aktivnost, pokreti očiju, tonus mišića, disanje, rad srca i saturacija kisika. Tijekom noći, dok pacijent spava, zdravstveni djelatnik prati spavanje putem kamere u drugoj prostoriji te je pacijentu na raspolaganju za sve upite tijekom noći.

Liječnici smatraju da je polisomnografija najpouzdanija metoda za dijagnosticiranje apneje u snu. Polisomnografija se radi u slučajevima kada osoba ima probleme s hrkanjem, nenamjernim pokretanjem udova, poteškoće s koncentracijom, jutarnjom glavoboljom ili gušenjem tijekom spavanja. Ona je dijagnostički postupak kojim se može dijagnosticirati sindrom nemirnih nogu, insomnia, narkolepsija, mjesečarenje (somnabulizam) te ostale parasomnije.

Kako izgleda polisomnografija u Poliklinici NeuroSan?

Pacijenti se često pitaju što je polisomnografija i kako će ona izgledati. Pacijenti će provesti jednu noć u poliklinici. Prije toga će dobiti detaljne upute kako se pripremiti. Moraju imati posve čistu kosu, bez korištenja gelova i drugih preparata. Ne preporučuje se konzumacija pića koja sadrže kofein, alkohol ili lijekova za spavanje te bi također trebalo izbjeći popodnevno spavanje. Ako pacijenti konzumiraju neke druge lijekove, trebali bi se posavjetovati s liječnikom prije nego što započne polisomnografija.

Važno je da pacijenti sa sobom ponesu ugodnu odjeću za spavanje i pribor za osobnu higijenu. Mogu ponijeti i knjigu ili časopis s obzirom na to da korištenje mobitela, TV-a i drugih elektroničkih uređaja nije dozvoljeno prije postupka polisomnografije jer mogu remetiti san. Tijekom dana bi pacijenti trebali konzumirati što manje tekućine obzirom da odlazak na toalet tijekom noći neće biti moguć. Ne preporučuje se ni korištenje masnih krema za lice kako bi elektrode mogle bolje prianjati tijekom polisomnografije.

Hoće li vas nešto boljeti tijekom polisomnografije?

Polisomnografija je potpuno bezbolna pretraga.

Što će se dogoditi ako ne možete zaspati?

Pacijenti imaju dovoljno vremena da se opuste prije nego što ih se pripremi za polisomnografiju. Prostorije su prozračne, tihe i potpuno mračne, a kreveti dovoljno veliki i ugodni te pacijenti imaju na raspolaganju jastuke različite tvrdoće. Naravno, ako pacijent to želi, može ponijeti i vlastiti jastuk. Preporučuje se da sa sobom ponesete i knjigu za čitanje. Iz našeg iskustva, 98 posto pacijenata koji su na cjelonoćnom testiranju imaju adekvatnu strukturu spavanja koja je dovoljna kako bi se napravila analiza cjelonoćnog snimanja.

„Radim i nemam vremena za stvari kao što je polisomnografija“

Polisomnografija odvija se u večernjem terminu. Pacijenti dolaze u polikliniku u 21 sat te ostaju u njoj do 6 ili 7 sati ujutro, tako da mogu stići i na posao. Dakle, za odlazak na polisomnografiju nije potrebno uzimati slobodne dane ili godišnji odmor. Također, u poliklinici se nalazi i toalet, gdje se pacijenti mogu otuširati i spremiti za posao.

Iskustva pacijenata koji su se odvažili na polisomnografiju

„Mogu li još ponekad doći ovdje prespavati?“, „Spavao sam bolje nego kod kuće“, „Ovdje ću svakako doći spavati kad ću se poželjeti odmoriti“, „Kod vas je uvijek dobra vibra, baš se čovjek može opustiti“ – ovo su samo neka od iskustava naših pacijenata koji su se odvažili na polisomnografiju, a koja mogu pomoći i vama da donesete tu odluku.

Rezultati polisomnografije

Za neke dijagnoze rezultati su gotovi već isto jutro, no rezultate vašeg PSG-a dobit ćete najkasnije za dva do tri radna dana. Zdravstveni djelatnik prikupit će podatke od noći u kojoj ste spavali kako bi se oblikovao vaš ciklus spavanja. Nakon toga će se pregledati dobiveni podaci, vaša medicinska povijest bolesti te povijest spavanja kako bi se postavila dijagnoza.

Što je AHI?

Liječnik će pregledati rezultate polisomnografije i proučiti učestalost epizoda apneje, koje nastaju kada pacijent prestane disati 10 sekundi ili dulje. Također će proučiti učestalost epizoda hipopneje, do koje dolazi kada je disanje djelomično blokirano 10 sekundi ili dulje. Pomoću ovih podataka može izmjeriti rezultate parametrom Apneja-Hipopneja-Indeks (AHI). On pokazuje prosječnu učestalost prestanka disanja u jednom satu. Ako je AHI niži od 5, to je normalan nalaz. Ako AHI iznosi od 5 do 15, može ukazivati na laganu apneju u snu. Ako iznosi od 15 do 30, ukazuje na umjerenu, odnosno srednje tešku apneju. Ako AHI prikazuje više od 30, radi se o vrlo teškoj apneji.

Ako je vaša dijagnoza apneja u snu, liječnik vam može preporučiti CPAP uređaj, koji će osigurati stalni dovod zraka u nos ili usta dok spavate te će također grijati i ovlaživati zrak koji pacijent udiše. Kod drugih poremećaja spavanja, liječnik će s vama razgovarati o mogućnostima.

The post Što je polisomnografija? Kako se radi i što znače rezultati appeared first on NeuroSan.