<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Usluge Archives - NeuroSan</title>
	<atom:link href="https://www.neurosan.hr/services_group/usluge/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.neurosan.hr/services_group/usluge/</link>
	<description>Poliklinika NeuroSan specijalizirana je za poremećaje spavanja. Nudimo dijagnostiku i rješavanje problema na jednom mjestu bez čekanja.</description>
	<lastBuildDate>Wed, 28 May 2025 07:05:36 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.5</generator>

<image>
	<url>https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/favicon-neurosan.png</url>
	<title>Usluge Archives - NeuroSan</title>
	<link>https://www.neurosan.hr/services_group/usluge/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Demencija</title>
		<link>https://www.neurosan.hr/usluga/demencija/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[alan089]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 14 Apr 2025 12:42:40 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">http://www.neurosan.hr/?post_type=cpt_services&#038;p=65713</guid>

					<description><![CDATA[<p>Što je demencija&#160; Kako starimo, tako nam sve veći problem mogu predstavljati smetnje pamćenja koje&#8230;</p>
<p>The post <a href="https://www.neurosan.hr/usluga/demencija/">Demencija</a> appeared first on <a href="https://www.neurosan.hr">NeuroSan</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<h3 class="wp-block-heading has-text-link-color has-text-color has-link-color wp-elements-2">Što je demencija&nbsp;</h3>



<div class="wp-block-columns is-layout-flex wp-container-core-columns-is-layout-775cae15 wp-block-columns-is-layout-flex">
<div class="wp-block-column is-vertically-aligned-center is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow" style="flex-basis:50%">
<p class="wp-block-paragraph">Kako starimo, tako nam sve veći problem mogu predstavljati smetnje pamćenja koje su u pravilu to veće što smo stariji. <strong>Demencija</strong> je kronično <strong>oštećenje mozga</strong> obično vezano uz dob veću od <strong>55 godina</strong>. Kognitivna deterioracija tog stupnja nastaje zbog čimbenika različite etiologije-  kronične krvožilne simptomatike, uslijed dugotrajnih metaboličkih bolesti, različitih vrsta mozgovnih povreda, epilepsije, alkoholizma, i slično. <br><strong>Apnejički sindrom</strong> vezan je također uz značajna oštećenja mnestičkih funkcija.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U javnosti je uvriježeno mišljenje da ako jako zaboravljamo &#8211; “imamo demenciju”. Takvo mišljenje može biti točno, a naročito se veže uz neke vrste velikog kognitivnog poremećaja/demencije, poput <strong>Alzheimerove demencije</strong>, gdje od samih početaka bolesti postoje značajne smetnje pamćenja, koje ujedno čine i osnovnu značajku bolesti. </p>
</div>



<div class="wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow" style="flex-basis:50%">
<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="612" height="408" src="https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/Demencija-1-1.jpg" alt="" class="wp-image-66407" srcset="https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/Demencija-1-1.jpg 612w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/Demencija-1-1-300x200.jpg 300w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/Demencija-1-1-370x247.jpg 370w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/Demencija-1-1-410x273.jpg 410w" sizes="(max-width: 612px) 100vw, 612px" /></figure>
</div>
</div>



<p class="wp-block-paragraph">No, demenciju čini sklop neurokognitivnog postignuća koji &nbsp;se sastoji od znatno većeg broja informacija osim one o učinkovitosti &nbsp;samog pamćenja. Osim procjene mnestičkih sposobnosti, ispitivanje demencije uključuje i procjenu&nbsp; drugih kognitivnih funkcija poput pažnje, radnog pamćenja, jezika, izvršnih/egzekutivnih funkcija, planiranja, zaključivanja, apstraktnog mišljenja, odgođenog dosjećanja, vizuo-spacijalnih sposobnosti, te svakodnevnog funkcioniranja.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Osnovni cilj svake <strong><a href="https://www.neurosan.hr/usluga/neurokognitivno-ispitivanje/">neuropsihologijske procjene</a></strong> jest utvrditi <strong>uzrok</strong> i <strong>prirodu sniženih rezultata</strong> na bateriji neuropsihologijskih testova. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Ukoliko ste upućeni na neurokognitivno testiranje, patite li od izraženog zaboravljanja, imate li kronične zdravstvene tegobe koje su dovele do kognitivnih teškoća, obratite nam se s povjerenjem. Kliknite <strong><a href="https://www.neurosan.hr/kontakt/">ovdje</a></strong> kako biste zakazali svoj termin što prije.</p>
<p>The post <a href="https://www.neurosan.hr/usluga/demencija/">Demencija</a> appeared first on <a href="https://www.neurosan.hr">NeuroSan</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Cerebrovaskularne bolesti</title>
		<link>https://www.neurosan.hr/usluga/cerebrovaskularne-bolesti/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[alan089]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 14 Apr 2025 12:41:53 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">http://www.neurosan.hr/?post_type=cpt_services&#038;p=65711</guid>

					<description><![CDATA[<p>Cerebrovaskularne bolesti (Morbus cerebovascularis) su skupina bolesti čiji zajednički nazivnik uključuje akutno ili kronično oštećenje moždanih&#8230;</p>
<p>The post <a href="https://www.neurosan.hr/usluga/cerebrovaskularne-bolesti/">Cerebrovaskularne bolesti</a> appeared first on <a href="https://www.neurosan.hr">NeuroSan</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<div class="wp-block-columns is-layout-flex wp-container-core-columns-is-layout-775cae15 wp-block-columns-is-layout-flex">
<div class="wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow" style="flex-basis:66.66%">
<p class="wp-block-paragraph"><strong>Cerebrovaskularne bolesti</strong> (Morbus cerebovascularis) su skupina bolesti čiji zajednički nazivnik uključuje akutno ili kronično oštećenje moždanih ili vratnih krvnih žila, najčešće arterija. U većini slučajeva uzrokuju poremećaje cirkulacije koji se prezentiraju sindromom <strong>moždanog udara</strong> koji je i najčešća cerebrovaskularna bolest. U Hrvatskoj (kao i u Europi i svijetu) moždani udar drugi je uzrok smrti i prvi uzrok invaliditeta. U Hrvatskoj 10% umrlih stanovnika zapravao umire od moždanog udara. Osnova velike većine poremećaja cirkulacije je aterosklerotska bolest žila.</p>
</div>



<div class="wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow" style="flex-basis:33.33%">
<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="302" height="167" src="https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/Cerebrovaskularne-bolesti-1.jpg" alt="" class="wp-image-66308" srcset="https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/Cerebrovaskularne-bolesti-1.jpg 302w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/Cerebrovaskularne-bolesti-1-300x166.jpg 300w" sizes="(max-width: 600px) 100vw, 302px" /></figure>
</div>
</div>



<p class="wp-block-paragraph"> </p>



<h3 class="wp-block-heading has-text-link-color has-text-color has-link-color wp-elements-5">Ateroskleroza</h3>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Ateroskleroza</strong>&nbsp;je bolest koja dovodi do stvaranja <strong>naslaga masnoća</strong>, <strong>vezivnog</strong> <strong>tkiva</strong>, <strong>ugrušaka</strong>, <strong>kalcija</strong> i drugih tvari u stjenci krvne žile što uzrokuje <strong>sužavanje</strong>, <strong>začepljenje</strong> i/ili <strong>slabljenje</strong> <strong>stjenke krvne žile</strong>.</p>



<h3 class="wp-block-heading has-text-link-color has-text-color has-link-color wp-elements-6">Faktori rizika cerebrovaskularnih bolesti&nbsp;</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Faktori rizika cerebrovaskularnih bolesti dijele se na čimbenike rizika na koje nije moguće utjecati (kao što su dob, spol i genetsko nasljeđe) i na koje se može utjecati, a vodeći su uzrok u čak 90% moždanih udara. U tu skupinu spadaju: <strong>povišen krvni tlak</strong>, <strong>srčane bolesti</strong>, <strong>poremećaji ritma srčanog rada</strong> (najčešće fibrilacija atrija), <strong>šećerna bolest</strong>, <strong>povišene masnoće u krvi</strong>, <strong>pretilost</strong>, <strong>nedovoljna</strong> <strong>fizička aktivnost</strong>, <strong>prekomjerna konzumacija alkohola</strong>,&nbsp; <strong>stres</strong> te značajno <strong>suženje</strong> <strong>karotidnih arterija</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Otkrivanjem, uklanjanjem ili modificiranjem čimbenika rizika moguće je u značajnoj mjeri smanjiti učestalost moždanog udara. Izrazito je važno napomenuti da u sekundarnoj prevenciji moždanog udara i liječenju cerebrovaskularne bolesti uz najbolju medikamentoznu terapiju <strong>rizik</strong> i modificiranje faktora rizika, isti <strong>se može smanjiti za čak 80 %.</strong>&nbsp; Također, kao posljedica cerebrovaskularne bolesti s vremenom se može razviti stanje <strong>vaskularne demencije</strong>. To su pacijenti s <strong>kognitivnim smetnjama</strong> (pamćenje, koncentracija, spavanje) koje su nastale zbog cerebrovaskularne bolesti (bilo nakon većeg ishemijskoga ili hemoragijskoga moždanog udara), lakunarne bolesti i mikroskopskih kortikalnih infarkta te cirkulacijskih bolesti koje uzrokuju infarkte bijele tvari.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Pozivamo vas da <strong><a href="https://www.neurosan.hr/kontakt/">dogovorite termin</a></strong> za detaljno savjetovanje kod naših specijalista i termin za <strong><a href="https://www.neurosan.hr/usluga/color-doppler-kerotida-vb-tcd-i-tccs/">Color doppler karotida</a> i VB arterija</strong>. Obratite nam se s povjerenjem.</p>
<p>The post <a href="https://www.neurosan.hr/usluga/cerebrovaskularne-bolesti/">Cerebrovaskularne bolesti</a> appeared first on <a href="https://www.neurosan.hr">NeuroSan</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Epilepsija</title>
		<link>https://www.neurosan.hr/usluga/epilepsija/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[alan089]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 14 Apr 2025 12:34:53 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">http://www.neurosan.hr/?post_type=cpt_services&#038;p=65701</guid>

					<description><![CDATA[<p>Epilepsija&#160;je najčešća kronična neurološka bolest, a ujedno i jedina koja se lijekovima može u potpunosti&#8230;</p>
<p>The post <a href="https://www.neurosan.hr/usluga/epilepsija/">Epilepsija</a> appeared first on <a href="https://www.neurosan.hr">NeuroSan</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Epilepsija&nbsp;je <strong>najčešća kronična neurološka bolest</strong>, a ujedno i jedina koja se lijekovima može u potpunosti staviti pod kontrolu, odnosno uvesti u dugotrajnu ili trajnu remisiju. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, smatra se da u svijetu preko 65 milijuna ljudi živi s epilepsijom. U općoj populaciji aktivnu epilepsiju ima 5 – 10 osoba na 1000 stanovnika, a dijagnoza epilepsije postavi se u oko 2,4 milijuna ljudi godišnje. Prema procjenama,&nbsp;u Hrvatskoj oko 40 000 ljudi boluje od epilepsije. Također se smatra da oko 10% ukupne populacije diljem svijeta doživi jedan epileptički napad u životu.</p>



<h3 class="wp-block-heading has-text-link-color has-text-color has-link-color wp-elements-8">Dijagnoza epilepsije</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Epilepsija se definira kao moždani poremećaj karakteriziran trajnom predispozicijom za nastanak epileptičkih napadaja. Za postavljanje dijagnoze epilepsije potrebno je dobro <strong>poznavati kliničke karakteristike epileptičkih napadaja</strong>, kao i klasifikacije epilepsije odnosno epileptičkog sindroma. Za postavljanje dijagnoze epilepsije moraju biti zadovoljeni točno definirani dijagnostički kriteriji. Bitno je reći kako jedan izolirani napadaj&nbsp;ne znači i dijagnozu epilepsije. Tek u&nbsp;određenim okolnostima, i jedan neprovocirani epileptički napadaj može značiti dijagnozu epilepsije, ali je&nbsp; potrebno učiniti <strong>pregled neurologa-epileptologa</strong> i učiniti dodatnu zatraženu dijagnostičku obradu. Svaki bolesnik ima svoje kliničke osobitosti, te dijagnoza i liječenje bolesnika s epilepsijom zahtjeva <strong>individualizirani pristup</strong>. Posljednjih nekoliko godina prati se ekspanzija našeg razumijevanja nastanka epilepsije, a poglavito zahvaljujući napretku neuroslikovnih dijagnostičkih metoda <strong>(<a href="https://www.neurosan.hr/usluga/elektroencelografija/">EEG</a>)</strong> i molekularnogenetičkog testiranja.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kontaktirajte naš tim stručnjaka još danas! Kliknite <strong><a href="https://www.neurosan.hr/kontakt/">ovdje</a></strong> kako biste zakazali svoj termin što prije.</p>
<p>The post <a href="https://www.neurosan.hr/usluga/epilepsija/">Epilepsija</a> appeared first on <a href="https://www.neurosan.hr">NeuroSan</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Narkolepsija</title>
		<link>https://www.neurosan.hr/usluga/narkolepsija/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[alan089]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 14 Apr 2025 12:31:41 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">http://www.neurosan.hr/?post_type=cpt_services&#038;p=65698</guid>

					<description><![CDATA[<p>Što je narkolepsija? Kompletan vodič o simptomima, dijagnostici i liječenju Narkolepsija je rijetka neurološka bolest&#8230;</p>
<p>The post <a href="https://www.neurosan.hr/usluga/narkolepsija/">Narkolepsija</a> appeared first on <a href="https://www.neurosan.hr">NeuroSan</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="1024" height="512" src="https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/narkolepsija.webp" alt="" class="wp-image-66239" srcset="https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/narkolepsija.webp 1024w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/narkolepsija-300x150.webp 300w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/narkolepsija-768x384.webp 768w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/narkolepsija-370x185.webp 370w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/narkolepsija-840x420.webp 840w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/narkolepsija-410x205.webp 410w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></figure>



<h3 class="wp-block-heading has-text-link-color has-text-color has-link-color wp-elements-12">Što je narkolepsija? Kompletan vodič o simptomima, dijagnostici i liječenju</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Narkolepsija je rijetka neurološka bolest čija je osnovna značajka prekomjerna dnevna pospanost koja se može pojavljivati u neuobičajenim i socijalno neprimjerenim situacijama. Spada u skupinu tzv. centralno uzrokovanih hipersomnija, odnosno hipersomnija koje su uzrokovane određenim biokemijskim promjenama u mozgu. Laboratorijski se kod ovih pacijenata može utvrditi snižena koncentracija hormona oreksina (hipokretina) u cerebrospinalnoj tekućini kao posljedica navedenog oštećenja. Ove promjene imaju za posljedicu tzv. dezinhibiciju REM spavanja koje se pojavljuje brzo u tijeku spavanja, a REM stadij također se može utisnuti u budno stanje što se klinički očituje prekomjernom dnevnom pospanošću i ostalim simptomima narkolepsije.</p>



<h3 class="wp-block-heading has-text-link-color has-text-color has-link-color wp-elements-13">Narkolepsija</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Narkolepsija se dijeli na dva osnovna podtipa:&nbsp;</p>



<ul class="wp-block-list">
<li><strong>narkolepsija tip 1</strong>, odnosno narkolepsija s katapleksijom</li>



<li><strong>narkolepsija tip 2</strong>, odnosno narkolepsija bez katapleksije. </li>
</ul>



<p class="wp-block-paragraph"></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Katapleksija</strong> označava neurološki ispad u vidu slabljenja ili gubitka mišićnog tonusa koji se događa u emocionalno nabijenim situacijama, a osobito prilikom jakog smijeha. Osobi, primjerice, može ispasti predmet iz ruku, noge mogu klecnuti, a obavljanje dosadašnje radnje može neko vrijeme biti onemogućeno, premda je osoba najčešće svjesna događaja oko sebe. Mogu se pojaviti i elementi doživljavanja nalik na snove.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Važno je istaknuti da je katapleksija vrlo karakterističan simptom narkolepsije te kod onih pacijenata koji imaju klinički jasnu katapleksiju, praćenu prekomjernom dnevnom pospanošću i imperativnim atakama usnivanja s visokom sigurnošću se može reći da se radi o narkolepsiji. Osim ova dva navedena simptoma, drugi karakteristični ali ne vrlo specifični simptomi narkolepsije su paralize spavanja te hipnagogne i/ili hipnopompne halucinacije. Odnosno, riječ je o halucinacijama prilikom uspavljivanja ili buđenja koje su najčešće vizualne prirode te fragmentirano, odnosno isprekidano noćno spavanje i simptomi nesanice noću.</p>



<h3 class="wp-block-heading has-text-link-color has-text-color has-link-color wp-elements-14">Dijagnostički postupci i liječenje&nbsp;narkolepsije</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Dijagnostika narkolepsije uvijek uz karakteristične anamnestičke podatke zahtijeva neurofiziološku obradu, cjelonoćnu <a href="https://www.neurosan.hr/sto-je-polisomnografija/">polisomnografiju</a> te sljedeći dan test multiplih latenci uspavljivanja (<a href="https://stanfordhealthcare.org/medical-conditions/sleep/narcolepsy/diagnosis/multiple-sleep-latency-test.html">multiple sleep latency test – MSLT</a>). MSLT je standardni test koji se koristi za mjerenje brzine usnivanja tijekom dana nakon dovoljno noćnog spavanja. Sastoji se od 4-5 prilika za drijemanje u razmacima od 2 sata, tijekom kojih se prati aktivnost mozga kako bi se utvrdilo koliko brzo osoba zaspi i ulazi li direktno u REM fazu spavanja.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Tijekom MSLT-a, pacijent se pokušava uspavati u tamnoj, tihoj sobi dok je povezan s elektrodama koje mjere aktivnost mozga (EEG), pokrete očiju (EOG), mišićnu aktivnost (EMG) i srčani ritam (EKG). Vrijeme potrebno za usnivanje (latenca spavanja) se mjeri od početka testa do pojave prvih znakova spavanja na EEG-u. Prosjek latence spavanja kraći od 8 minuta smatra se abnormalnim i indikativnim za narkolepsiju. Također, pojava REM spavanja unutar 15 minuta od početka spavanja (tzv. SOREMP) u 2 ili više prilika za drijemanje dodatno potvrđuje dijagnozu. Kombinacija nalaza MSLT-a, simptoma i ponekad mjerenja razine oreksina u cerebrospinalnoj tekućini omogućava postavljanje konačne dijagnoze narkolepsije.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Liječenje narkolepsije obuhvaća mjere higijene spavanja, od kojih je osobito važno istaknuti planirana dnevna spavanja. No, najvažnija metoda liječenja su medikamenti koji obično zahtijevaju dugotrajnu primjenu, ali se navedeni simptomi njima mogu uspješno kontrolirati.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ako sumnjate da vi ili netko od vaših bližnjih ima narkolepsiju, <a href="https://www.neurosan.hr/kontakt/">obratite nam se s povjerenjem</a>. Naš <a href="https://www.neurosan.hr/#team">tim stručnjaka</a> ima dugogodišnje iskustvo u dijagnosticiranju i liječenju narkolepsije. Naš pristup je personaliziran i prilagođen vašim individualnim potrebama, s ciljem poboljšanja kvalitete vašeg života.&nbsp;</p>
<p>The post <a href="https://www.neurosan.hr/usluga/narkolepsija/">Narkolepsija</a> appeared first on <a href="https://www.neurosan.hr">NeuroSan</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Sindrom nemirnih nogu</title>
		<link>https://www.neurosan.hr/usluga/sindrom-nemirnih-nogu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[alan089]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 14 Apr 2025 12:30:41 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">http://www.neurosan.hr/?post_type=cpt_services&#038;p=65697</guid>

					<description><![CDATA[<p>Sindrom nemirnih nogu: Uzroci, simptomi i liječenje Sindrom nemirnih nogu je neurološki poremećaj karakteriziran simptomima&#8230;</p>
<p>The post <a href="https://www.neurosan.hr/usluga/sindrom-nemirnih-nogu/">Sindrom nemirnih nogu</a> appeared first on <a href="https://www.neurosan.hr">NeuroSan</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<h3 class="wp-block-heading has-text-link-color has-text-color has-link-color wp-elements-19">Sindrom nemirnih nogu: Uzroci, simptomi i liječenje<br></h3>



<div class="wp-block-columns is-layout-flex wp-container-core-columns-is-layout-775cae15 wp-block-columns-is-layout-flex">
<div class="wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow" style="flex-basis:33%">
<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" decoding="async" width="1024" height="683" src="https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/Sindrom-nemirnih-nogu-1.webp" alt="" class="wp-image-66404" srcset="https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/Sindrom-nemirnih-nogu-1.webp 1024w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/Sindrom-nemirnih-nogu-1-300x200.webp 300w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/Sindrom-nemirnih-nogu-1-768x512.webp 768w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/Sindrom-nemirnih-nogu-1-370x247.webp 370w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/Sindrom-nemirnih-nogu-1-840x560.webp 840w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/Sindrom-nemirnih-nogu-1-410x273.webp 410w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></figure>
</div>



<div class="wp-block-column is-vertically-aligned-center is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow" style="flex-basis:66.66%">
<p class="wp-block-paragraph">Sindrom nemirnih nogu je neurološki poremećaj karakteriziran simptomima <strong>osjetne nelagode</strong> koji pacijenti opisuju kao <strong>trnce</strong>, <strong>mravinjanje</strong> i/ili <strong>grčenje</strong>, prvenstveno u <strong>donjim ekstremitetima</strong>. Ovi simptomi se tipično <strong>pojavljuju pretežno u večernjim i noćnim satima</strong>, odnosno kada se osoba smiri. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Pomicanje nogu donosi pacijentima barem djelomično, ali najčešće kratkotrajno olakšanje, te su često primorani nastaviti s takvim radnjama dok simptomi ne oslabe, obično pred jutro. Mnogi pacijenti također navode da im ustajanje iz kreveta i hodanje donosi olakšanje.</p>
</div>
</div>



<h3 class="wp-block-heading has-text-link-color has-text-color has-link-color wp-elements-20">Uzroci sindroma nemirnih nogu</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Sindrom nemirnih nogu može imati više uzroka. Jedan od njih je manjak željeza, što se klinički može vidjeti kod osoba s anemijom povezanom s manjkom željeza, a koje nerijetko razvijaju simptome. Druga hipoteza ukazuje na disregulaciju neurotransmitera dopamina, što se dovodi u vezu s kliničkim uspjehom u liječenju simptoma lijekovima koji utječu na ovaj neurotransmitor u mozgu, odnosno pojačavaju njegovo djelovanje.</p>



<h3 class="wp-block-heading has-text-link-color has-text-color has-link-color wp-elements-21">Demografska obilježja i rizici</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Sindrom nemirnih nogu češći je kod žena te ima dokazanu genetsku podlogu. Često se nasljeđuje po autosomno-dominantnom tipu, odnosno karakteristično s majke na kćer, ali može i po muškoj liniji. Poremećaj može zahvatiti sve dobne skupine, ali je učestaliji s povećanjem životne dobi. Osobe koje su u većem riziku od razvoja ovog sindroma uključuju pacijente s anemijom, trudnice, bolesnike sa zatajenjem bubrega, osobe na hemodijalizi, dijabetičare i bolesnike s Parkinsonovom bolešću.</p>



<h3 class="wp-block-heading has-text-link-color has-text-color has-link-color wp-elements-22">Dijagnostika i liječenje sindroma nemirnih nogu</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Kako bi se dijagnosticirao sindrom nemirnih nogu, liječnik će najprije napraviti detaljnu anamnezu te eventualno nakon toga tražiti neke od pretraga (npr. <strong><a href="https://www.neurosan.hr/sto-je-polisomnografija/">polisomnografija</a></strong>, provjera krvne slike…)</p>



<p class="wp-block-paragraph">Liječenje obično započinje provjerom željeza i parametara pohrane željeza u organizmu. Ako su ti parametri niski, nadoknada željeza često može značajno ili potpuno reducirati simptome. Ako nema pokazatelja manjka željeza, liječenje se može temeljiti na medikamentoznom pristupu. Pri tome je važno odabrati strategiju koja dugoročno neće dovesti do augmentacije simptoma, odnosno njihovog pojačavanja, ranijeg javljanja tijekom dana i sve veće potrebe za povećanjem doza lijeka.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Imate li dodatnih pitanja o sindromu nemirnih nogu ili trebate stručnu pomoć? Kontaktirajte naš tim stručnjaka još danas! Kliknite <strong><a href="https://www.neurosan.hr/kontakt/">ovdje</a></strong> kako biste zakazali svoj termin što prije.</p>
<p>The post <a href="https://www.neurosan.hr/usluga/sindrom-nemirnih-nogu/">Sindrom nemirnih nogu</a> appeared first on <a href="https://www.neurosan.hr">NeuroSan</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Nesanica</title>
		<link>https://www.neurosan.hr/usluga/nesanica-insomnia-simptomi-i-lijecenje-nesanice/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[alan089]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 14 Apr 2025 12:29:15 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">http://www.neurosan.hr/?post_type=cpt_services&#038;p=65695</guid>

					<description><![CDATA[<p>Imate li poteškoće sa usnivanjem?Imate li poteškoće s održavanjem spavanja?Imate li poteškoće s preranim buđenjem?Je&#8230;</p>
<p>The post <a href="https://www.neurosan.hr/usluga/nesanica-insomnia-simptomi-i-lijecenje-nesanice/">Nesanica</a> appeared first on <a href="https://www.neurosan.hr">NeuroSan</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><em>Imate li poteškoće sa usnivanjem?</em><br><em>Imate li poteškoće s održavanjem spavanja?</em><br><em>Imate li poteškoće s preranim buđenjem?</em><br><em>Je li vaše spavanje neodmarajuće?</em><br>Ako je odgovor <strong>DA</strong> na bilo koje od ovih pitanja, provjerite imate li možda nesanicu te <a href="https://www.neurosan.hr/kontakt/"><strong>dogovorite termin</strong></a> za pregled kod naših somnologa kako biste riješili svoje probleme sa spavanjem.</p>



<h3 class="wp-block-heading has-text-link-color has-text-color has-link-color wp-elements-27">Nesanica (insomnia): Simptomi i liječenje nesanice</h3>



<div class="wp-block-columns is-layout-flex wp-container-core-columns-is-layout-775cae15 wp-block-columns-is-layout-flex">
<div class="wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph">Nesanica (insomnia) je subjektivna percepcija nedostatne kvalitete i kvantitete spavanja te je najčešći poremećaj spavanja, stoga je vrlo važno prepoznati koji su simptomi nesanice prisutni te pravovremeno započeti liječenje. Promijenjena kvaliteta spavanja može se očitovati:&nbsp;<strong>problemima usnivanja</strong>&nbsp;(produljenom latencom usnivanja),&nbsp;<strong>ranim jutarnjim buđenjima</strong>,&nbsp;<strong>učestalim buđenjima noću</strong>&nbsp;(fragmentiranim, diskontinuiranim spavanjem) i&nbsp;<strong>jutarnjim umorom</strong>, ili kombinacijom navedenog.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Potreba za spavanjem varira od pojedinca do pojedinca, a poremećaj duljine, tj. kvantitetu spavanja, određujemo prema individualnim potrebama. Nesanice su češće u žena i u osoba starije životne dobi.</p>
</div>



<div class="wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow">
<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><img loading="lazy" decoding="async" width="702" height="375" src="https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/Nesanica-3.webp" alt="" class="wp-image-66304" srcset="https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/Nesanica-3.webp 702w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/Nesanica-3-300x160.webp 300w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/Nesanica-3-370x198.webp 370w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/Nesanica-3-410x219.webp 410w" sizes="(max-width: 702px) 100vw, 702px" /></figure>
</div>
</div>



<p class="wp-block-paragraph">Prema&nbsp;<strong>duljini trajanja</strong>&nbsp;nesanice (insomnie) dijelimo na:</p>



<ul class="wp-block-list">
<li><strong>privremene&nbsp;ili tranzitorne</strong>; u trajanju od nekoliko dana do tjedan dana, obično su vezane uz stresne situacije ili promjenu vremenskih zona</li>



<li><strong>nesanice kraćeg trajanja</strong>; traju do 3 tjedna. Nazivaju se još i akutne nesanice, za razliku od onih koje traju i do nekoliko mjeseci, tzv. kroničnih nesanica</li>



<li><strong>kronične nesanice</strong>&nbsp;označavamo kao tvrdokorne ili rezistentne nesanice; traju i do nekoliko mjeseci. Prema epidemiološkim istraživanjima učestalost takvih nesanica je 3 – 4 % u populaciji.</li>
</ul>



<h3 class="wp-block-heading has-text-link-color has-text-color has-link-color wp-elements-28">Primarne i sekundarne nesanice</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Prema etiologiji, odnosno&nbsp;<strong>uzroku nastanka</strong>, nesanice dijelimo na&nbsp;<strong>primarne</strong>&nbsp;i&nbsp;<strong>sekundarne</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Primarne nesanice idiopatske su nesanice, nesanice uzrokovane smjenskim radom te nesanice nazvane&nbsp;missperception of sleep&nbsp;(pogrešna percepcija spavanja).Sekundarne nesanice uvjetovane su nizom drugih stanja: medicinskim problemima, zlouporabom lijekova i alkohola te psihijatrijskim poremećajima.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Uska povezanost psihičkih smetnji i nesanice očituje se u tome što je nesanica integralni dio niza psihičkih poremećaja, kod nekih i vodeći simptom. Nesanica duljeg trajanja trajanja rezultirat će razvojem anksiozno – depresivnih stanja.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Posebno treba izdvojiti&nbsp;RLS&nbsp;<strong>(Restless Leg Syndrome), odnosno&nbsp;sindrom nemirnih nogu</strong>, koji se relativno često javlja, a uvjetovan je medicinskim stanjima te rezultira fragmentacijom spavanja.</p>



<h3 class="wp-block-heading has-text-link-color has-text-color has-link-color wp-elements-29">Nesanica (insomnia): Simptomi i liječenje nesanice</h3>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Posljedice nesanice</strong>&nbsp;mnogostruke su; sve izraženiji dnevni umor, a posljedica je niža razina funkcioniranja u u svim sferama svakodnevnog života:</p>



<ul class="wp-block-list">
<li>opća psihomotorna usporenost, emocionalna labilnost, pojačana iritabilnost, nizak prag tolerancije, frustracija može uzrokovati narušavanje obiteljskih i širih socijalnih i relacija</li>



<li>smetnje pamćenja, koncentracije, pažnje, slabiji radni učinak i smetnje učenja</li>



<li>oslabljeni refleksi – veći rizik prometnih udesa</li>



<li>osobe s dugogodišnjom nesanicom često imaju povišen krvni tlak te sukladno tome i rizik vaskularnih incidenata, što upućuje da osobe s insomnijom kraće žive, iako taj odnos nije tako jasan kao u drugih poremećaja spavanja (npr. sindrom apneje u spavanju).</li>
</ul>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Terapija nesanice</strong>&nbsp;<strong>(insomnie)</strong>&nbsp;može biti&nbsp;<strong>nemedikamentozna&nbsp;</strong>i&nbsp;<strong>medikamentozna</strong>, sukladno uzroku i trajanju nesanice. Uz higijenu spavanja, u nemedikamentozne metode spadaju bihevioralne-kognitivne tehnike, a primjenjuju se u osoba s idiopatskom nesanicom.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Najčešće primjenjivani medikamenti su psihofarmaci iz reda benzodiazepina, ali se mogu primjenjivati i antidepresivi, u kraćem periodu antihistaminici i antipsihotici u manjim dozama.</p>



<h3 class="wp-block-heading has-text-link-color has-text-color has-link-color wp-elements-30">Liječenje kroničnih nesanica</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Liječenje akutne nesanice ne predstavlja veći medicinski problem, dok liječenje kroničnih nesanica zahtijeva&nbsp; somnološku obradu odnosno dijagnostičku obradu u predviđenim medicinskim ustanovama. Somnološka obrada&nbsp; uključuje ciljanu&nbsp;<strong>anamnezu spavanja</strong>&nbsp; (uz informacije o nasljednim činiocima u tom smislu) i&nbsp;<strong><a href="https://www.neurosan.hr/sto-je-polisomnografija/">cjelonoćnu polisomnografsku obradu</a></strong>&nbsp;kojom se može izdiferencirati vrsta nesanice te sukladno tome odrediti liječenje.</p>
<p>The post <a href="https://www.neurosan.hr/usluga/nesanica-insomnia-simptomi-i-lijecenje-nesanice/">Nesanica</a> appeared first on <a href="https://www.neurosan.hr">NeuroSan</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Apneja</title>
		<link>https://www.neurosan.hr/usluga/apneja/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[alan089]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 14 Apr 2025 12:16:32 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">http://www.neurosan.hr/?post_type=cpt_services&#038;p=65688</guid>

					<description><![CDATA[<p>Problemi sa spavanjem: Apneja i simptomi apneje Problemi sa spavanjem mogu utjecati na kvalitetu našeg&#8230;</p>
<p>The post <a href="https://www.neurosan.hr/usluga/apneja/">Apneja</a> appeared first on <a href="https://www.neurosan.hr">NeuroSan</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<div class="wp-block-columns is-layout-flex wp-container-core-columns-is-layout-775cae15 wp-block-columns-is-layout-flex">
<div class="wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow" style="flex-basis:100%">
<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" decoding="async" width="1024" height="506" src="https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/simptomi-1024x506.png" alt="" class="wp-image-66394" srcset="https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/simptomi-1024x506.png 1024w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/simptomi-300x148.png 300w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/simptomi-768x379.png 768w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/simptomi-370x183.png 370w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/simptomi-840x415.png 840w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/simptomi-410x202.png 410w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/simptomi.png 1227w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></figure>
</div>
</div>



<h3 class="wp-block-heading has-text-link-color has-text-color has-link-color wp-elements-37">Problemi sa spavanjem: Apneja i simptomi apneje</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Problemi sa spavanjem mogu utjecati na kvalitetu našeg života, a jedan od tih problema je i apneja u spavanju, bolest o kojoj se još uvijek malo govori u nas, iako se ne radi o rijetkom poremećaju, a simptomi apneje često zbog toga ostanu neprepoznati. Najnovija istraživanja govore da&nbsp;<strong>4 % odraslih muškaraca i 2 % žena</strong>&nbsp;boluje od ovog poremećaja. Bolesnici s apnejom imaju 7,3 puta veći rizik doživjeti prometnu nesreću.</p>



<h3 class="wp-block-heading has-text-link-color has-text-color has-link-color wp-elements-38">Kako nastaje apneja, odnosno prekid disanja?</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Apneja nastaje tijekom spavanja smanjenjem tonusa (napetosti) tjelesne muskulature i mišića oko gornjega dišnog otvora (orofarinks), koji tada može biti i kompletno zatvoren. Struja zraka iz nosa tada se ne može probiti do donjih dišnih puteva i nastaje apneja – prekid disanja. Inače vrlo složeni neuromišićni mehanizmi mekog nepca (dio usne šupljine na stražnjem dijelu koji ide prema grlu), jezika i stijenki ždrijela drže taj otvor neprekidno otvorenim strujanju zraka. Neki bolesnici s apnejom u spavanju imaju prirođeno suženje orofaringealnog otvora, neki veliku resicu ili prevelike tonzile, a neki mogu imati nesrazmjer gornje i donje čeljusti, ili deformaciju nosa. Osobi koja pati od apneje može se dogoditi da tijekom noći prestane disati. Zatim kreće “borba” za zrak i otežano disanje, što partneru u krevetu može izgledati dramatično. Bolesnik često nije ni svjestan apneja, iako se neki bude s osjećajem gušenja i nedostatka zraka.<br>Bolesnici spavaju nemirno, bude se s glavoboljom, često su pospani tijekom dana, imaju smetnje koncentracije i pamćenja, razdražljivi su, depresivni i mogu imati smanjen libido.</p>



<h3 class="wp-block-heading has-text-link-color has-text-color has-link-color wp-elements-39">Apneja ili hipopneja – kako prepoznati razliku?</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Apnejom se smatra&nbsp;<strong>prekid disanja u trajanju od 10 sekundi ili dulje</strong>.&nbsp;<strong>Hipopneja</strong>&nbsp;se definira kao&nbsp;<strong>smanjeno strujanje zraka u respiratornom sustavu 10 sekundi ili dulje</strong>. Apneje prati i određena desaturacija (smanjenje) periferne krvi kisikom. Svatko može imati pokoju apneju tijekom noći, naročito tijekom velikog umora, ili nakon konzumacije alkohola u večernjim satima. O bolesti se govori kada se javlja više od pet apneja u jednom satu ili kada je zbroj apneja ili hipopneja u jednom satu veći tijekom spavanja.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" decoding="async" width="2121" height="1414" src="https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/apneja.jpg" alt="" class="wp-image-66301" srcset="https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/apneja.jpg 2121w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/apneja-300x200.jpg 300w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/apneja-1024x683.jpg 1024w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/apneja-768x512.jpg 768w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/apneja-1536x1024.jpg 1536w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/apneja-2048x1365.jpg 2048w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/apneja-370x247.jpg 370w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/apneja-840x560.jpg 840w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/apneja-410x273.jpg 410w" sizes="(max-width: 2121px) 100vw, 2121px" /></figure>



<h3 class="wp-block-heading has-text-link-color has-text-color has-link-color wp-elements-40">Simptomi apneje</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Razvoj je bolesti obično polagan, gotovo nezamjetan. Apneje se počinju javljati u bolesnika koji od ranije hrču, a bolesnici često i nisu svjesni svojeg poremećaja. Liječniku obično dolaze na nagovor partnera, koji je svjedok njihova nemirnog spavanja i poremećena disanja u spavanju, dok drugi dolaze zbog pretjerane dnevne pospanosti. Bolesnici se osjećaju pospano i nakon 8 ili 10 sati provedenih u snu. Često zadrijemaju u monotonim situacijama, što može biti kobno ako se dogodi za upravljačem automobila. Tijekom vremena, kod bolesnika se razvija i progresivni gubitak kognitivnih funkcija. To znači da postaju pretjerano zaboravljivi, teško se koncentriraju i teže izvršavaju složenije mentalne aktivnosti. Također, bolesnici s apnejičkim sindromom u povećanom su riziku od moždanog udara, fibrilacije atrija, povišenog krvnog tlaka te srčanog zakazivanja. Kod nekih pacijenata javljaju se i centralne apneje, gdje mozak bolesnika daje naloge za zaustavljanje disanja i kod otvorenog dišnog puta. Dijagnoza bolesti postavlja se u laboratoriju za poremećaje spavanja temeljem&nbsp;<a href="https://www.neurosan.hr/sto-je-polisomnografija/">polisomnografskog snimanja</a>. Pretraga je potpuno bezbolna. Nekoliko tankih elektroda prilijepi se na područje glave, a na područje lica i grudnog koša stave se senzori. Pacijent spava u apartmanu uz uređaj koji bilježi sve potrebne parametre za procjenu stanja dišnih puteva tijekom spavanja. Nakon što liječnik, somnolog, analizira prospavanu noć postavlja&nbsp; se dijagnoza te se utvrđuje o kojoj vrsti apneje se radi, koliko dugo traju prestanci disanja, koji je oblik težine apneje itd. Ponekad je potrebno učiniti i otorinolaringološki pregled radi utvrđivanja eventualnih anomalija orofaringealnog otvora i nosa te potrebne eventualne kirurške korekcije.</p>



<h3 class="wp-block-heading has-text-link-color has-text-color has-link-color wp-elements-41">Liječenje</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Ukoliko se adekvatno ne liječi, bolest ima uglavnom kronični, često&nbsp;<strong>progresivni&nbsp;tijek</strong>, što znači da su bolesnici preko dana sve pospaniji, poteškoće s memorijom sve su veće, te rastu i rizici od potencijalnih komplikacija. Bolesnicima se savjetuje da ne konzumiraju alkohol u<br>poslijepodnevnim i večernjim satima jer on pogoršava apneje. Ako se apneje javljaju samo kod spavanja na leđima, savjetuje se bolesnicima da probaju uređaj koji se koristi kod pacijenata kojima je dijagnosticirana poziciona apneja tijekom spavanja. Redukcija prekomjerne tjelesne težine preporuča se svim bolesnicima s opstruktivnom apnejom u spavanju. Kod značajnih anatomskih deformacija savjetuje se operativna korekcija ili nošenje oralnih aplikacija.</p>



<div class="wp-block-columns is-layout-flex wp-container-core-columns-is-layout-775cae15 wp-block-columns-is-layout-flex">
<div class="wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow" style="flex-basis:36.5%">
<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" decoding="async" width="885" height="885" src="https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/Apneja-2.jpg" alt="" class="wp-image-66302" srcset="https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/Apneja-2.jpg 885w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/Apneja-2-300x300.jpg 300w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/Apneja-2-150x150.jpg 150w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/Apneja-2-768x768.jpg 768w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/Apneja-2-370x370.jpg 370w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/Apneja-2-120x120.jpg 120w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/Apneja-2-840x840.jpg 840w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/Apneja-2-410x410.jpg 410w" sizes="(max-width: 885px) 100vw, 885px" /></figure>
</div>



<div class="wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow" style="flex-basis:55%">
<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" decoding="async" width="1024" height="683" src="https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/Apneja-unutar-teksta-1024x683.jpg" alt="" class="wp-image-66400" srcset="https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/Apneja-unutar-teksta-1024x683.jpg 1024w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/Apneja-unutar-teksta-300x200.jpg 300w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/Apneja-unutar-teksta-768x512.jpg 768w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/Apneja-unutar-teksta-370x247.jpg 370w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/Apneja-unutar-teksta-840x560.jpg 840w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/Apneja-unutar-teksta-410x273.jpg 410w, https://www.neurosan.hr/wp-content/uploads/2025/04/Apneja-unutar-teksta.jpg 1200w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></figure>
</div>
</div>



<h3 class="wp-block-heading has-text-link-color has-text-color has-link-color wp-elements-42">Što je CPAP uređaj i čemu služi?</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Jedini učinkoviti način liječenja srednje teških i težih oblika apneja u spavanju, a proteklih se godina po vodećim svjetskim autoritetima preporuča i za blaže oblike&nbsp; apneja / hipopneja s indeksom 5 i većim,) primjena je&nbsp;<strong>uređaja s kontinuiranim pozitivnim tlakom – CPAP uređaja/uređaja za potpomognuto disanje</strong>&nbsp;&nbsp;(Continuous Positive Airway Pressure). Uređaj se sastoji od male turbine koja stvara pozitivni tlak zraka koji struji preko maske na lice pacijenta. Time se održava dišni put stalno otvorenim. Radi se o sofisticiranom uređaju,<br>koji radi gotovo bešumno i ugodan je bolesniku. Bolesnici oboljeli od apneje rado ga upotrebljavaju jer uz CPAP spavaju mirno, bez osjećaja gušenja i bude se odmorni. Već nakon nekoliko noći primjene CPAP-a pacijenti prestaju biti pospani tijekom dana, popravljaju im se kognitivne funkcije (pamćenje i koncentracija), normalizira im se krvni tlak, a mnogi od njih lakše gube pretjeranu tjelesnu težinu.<br>Korištenjem CPAP uređaja pacijenti mogu slobodno upravljati motornim vozilima i strojevima, što se inače ne preporuča neliječenim pacijentima s povećanom dnevnom pospanosti. Također, redovitom primjenom CPAP-a noću, smanjuje se i rizik od oksidativnog<br>stresa, što ga uzrokuju učestale apneje tijekom noći. Time se smanjuju i svi kronični rizici npr. od moždanog udara, povišenog krvnog tlaka, fibrilacije atrija i srčanog zatajenja.</p>
<p>The post <a href="https://www.neurosan.hr/usluga/apneja/">Apneja</a> appeared first on <a href="https://www.neurosan.hr">NeuroSan</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
